Knjiga fraza

bs U restoranu 4   »   sv På restaurangen 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [trettiotvå]

På restaurangen 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski švedski Igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. E- -om--s-f-ites-----ket-h--. En pommes frites med ketchup. E- p-m-e- f-i-e- m-d k-t-h-p- ----------------------------- En pommes frites med ketchup. 0
I dvaput s majonezom. O-- två--ed m-------. Och två med majonnäs. O-h t-å m-d m-j-n-ä-. --------------------- Och två med majonnäs. 0
I triput prženu kobasicu sa senfom. Oc---re---ekt- ---var---d-s-n-p. Och tre stekta korvar med senap. O-h t-e s-e-t- k-r-a- m-d s-n-p- -------------------------------- Och tre stekta korvar med senap. 0
Kakvo povrće imate? V---h---n- f-r --ö-s-k-r? Vad har ni för grönsaker? V-d h-r n- f-r g-ö-s-k-r- ------------------------- Vad har ni för grönsaker? 0
Imate li graha? H-r-n--bön--? Har ni bönor? H-r n- b-n-r- ------------- Har ni bönor? 0
Imate li karfiola? Har -i -l-mk--? Har ni blomkål? H-r n- b-o-k-l- --------------- Har ni blomkål? 0
Ja rado jedem kukuruz. Jag ---- g---- --js. Jag äter gärna majs. J-g ä-e- g-r-a m-j-. -------------------- Jag äter gärna majs. 0
Ja rado jedem krastavce. J-- ät-r-gär-a gu--a. Jag äter gärna gurka. J-g ä-e- g-r-a g-r-a- --------------------- Jag äter gärna gurka. 0
Ja rado jedem paradajz. Jag -t-r -----------er. Jag äter gärna tomater. J-g ä-e- g-r-a t-m-t-r- ----------------------- Jag äter gärna tomater. 0
Jedete li i Vi rado praziluk? Ä--- -----k-å-g-rn- -u-----k? Äter ni också gärna purjolök? Ä-e- n- o-k-å g-r-a p-r-o-ö-? ----------------------------- Äter ni också gärna purjolök? 0
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? Äte- n--o-----g-rna ---kå-? Äter ni också gärna surkål? Ä-e- n- o-k-å g-r-a s-r-å-? --------------------------- Äter ni också gärna surkål? 0
Jedete li Vi rado i leću? Ä--- -i --ks- -är-- -i----? Äter ni också gärna linser? Ä-e- n- o-k-å g-r-a l-n-e-? --------------------------- Äter ni också gärna linser? 0
Jedeš li i ti rado mrkvu? Ät-r -u---k-å gä-na--orö-ter? Äter du också gärna morötter? Ä-e- d- o-k-å g-r-a m-r-t-e-? ----------------------------- Äter du också gärna morötter? 0
Jedeš li i ti rado brokulu? Äter ---o--s--gä--a br--c-li? Äter du också gärna broccoli? Ä-e- d- o-k-å g-r-a b-o-c-l-? ----------------------------- Äter du också gärna broccoli? 0
Jedeš li i ti rado papriku? Äter du -c-s---ärna paprika? Äter du också gärna paprika? Ä-e- d- o-k-å g-r-a p-p-i-a- ---------------------------- Äter du också gärna paprika? 0
Ja ne volim luk. J-g-t-c--r inte--m lö-. Jag tycker inte om lök. J-g t-c-e- i-t- o- l-k- ----------------------- Jag tycker inte om lök. 0
Ja ne volim masline. J-g t-c-------- o- o---er. Jag tycker inte om oliver. J-g t-c-e- i-t- o- o-i-e-. -------------------------- Jag tycker inte om oliver. 0
Ja ne volim gljive. J------ker in-- -m s-amp. Jag tycker inte om svamp. J-g t-c-e- i-t- o- s-a-p- ------------------------- Jag tycker inte om svamp. 0

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi takođe postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoevropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, na primjer, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se prepoznaju četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost tačnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Evropi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u muzici. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se tačno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Da li ste to znali?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je maternji jezik oko 130 miliona ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima veoma dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke tačke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!