Knjiga fraza

bs U restoranu 4   »   bg В ресторанта 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [трийсет и две]

32 [triyset i dve]

В ресторанта 4

V restoranta 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. Е--- п-рц-я---р---- картоф- с ке--у-. Е___ п_____ п______ к______ с к______ Е-н- п-р-и- п-р-е-и к-р-о-и с к-т-у-. ------------------------------------- Една порция пържени картофи с кетчуп. 0
E--- -o----ya pyr-h----k----fi-s-k-tc-u-. E___ p_______ p_______ k______ s k_______ E-n- p-r-s-y- p-r-h-n- k-r-o-i s k-t-h-p- ----------------------------------------- Edna portsiya pyrzheni kartofi s ketchup.
I dvaput s majonezom. И д---п-р--и-- ма-о-ез-. И д__ п_____ с м________ И д-е п-р-и- с м-й-н-з-. ------------------------ И две порции с майонеза. 0
I -----o-tsi- - -a--n--a. I d__ p______ s m________ I d-e p-r-s-i s m-y-n-z-. ------------------------- I dve portsii s mayoneza.
I triput prženu kobasicu sa senfom. И-т-и п-рци- -еч------д----ки с г---ица. И т__ п_____ п_____ н________ с г_______ И т-и п-р-и- п-ч-н- н-д-н-ч-и с г-р-и-а- ---------------------------------------- И три порции печени наденички с горчица. 0
I t-- p---si- --c-eni na-e--c-ki-s g-rc-itsa. I t__ p______ p______ n_________ s g_________ I t-i p-r-s-i p-c-e-i n-d-n-c-k- s g-r-h-t-a- --------------------------------------------- I tri portsii pecheni nadenichki s gorchitsa.
Kakvo povrće imate? К---- з--ен-у-и има-е? К____ з________ и_____ К-к-и з-л-н-у-и и-а-е- ---------------------- Какви зеленчуци имате? 0
Kakvi zel---h--si i--t-? K____ z__________ i_____ K-k-i z-l-n-h-t-i i-a-e- ------------------------ Kakvi zelenchutsi imate?
Imate li graha? Има-е-л- з-лен ---? И____ л_ з____ б___ И-а-е л- з-л-н б-б- ------------------- Имате ли зелен боб? 0
Ima-- l- z-l-- --b? I____ l_ z____ b___ I-a-e l- z-l-n b-b- ------------------- Imate li zelen bob?
Imate li karfiola? И-а-- л- --е--о----е? И____ л_ ц_____ з____ И-а-е л- ц-е-н- з-л-? --------------------- Имате ли цветно зеле? 0
Imate l----ve--o -ele? I____ l_ t______ z____ I-a-e l- t-v-t-o z-l-? ---------------------- Imate li tsvetno zele?
Ja rado jedem kukuruz. А---б---- -а--в---. А_ о_____ ц________ А- о-и-а- ц-р-в-ц-. ------------------- Аз обичам царевица. 0
A- -b-ch-m-t--r-v----. A_ o______ t__________ A- o-i-h-m t-a-e-i-s-. ---------------------- Az obicham tsarevitsa.
Ja rado jedem krastavce. А--об-чам ---ста---и. А_ о_____ к__________ А- о-и-а- к-а-т-в-ц-. --------------------- Аз обичам краставици. 0
A--obic--m -r-s-----si. A_ o______ k___________ A- o-i-h-m k-a-t-v-t-i- ----------------------- Az obicham krastavitsi.
Ja rado jedem paradajz. Аз-о--ча- ----ти. А_ о_____ д______ А- о-и-а- д-м-т-. ----------------- Аз обичам домати. 0
A---bi-ham -o-at-. A_ o______ d______ A- o-i-h-m d-m-t-. ------------------ Az obicham domati.
Jedete li i Vi rado praziluk? И-В-е -- об--ате-чес--? И В__ л_ о______ ч_____ И В-е л- о-и-а-е ч-с-н- ----------------------- И Вие ли обичате чесън? 0
I-Vi- -i-o-i-h--- che-y-? I V__ l_ o_______ c______ I V-e l- o-i-h-t- c-e-y-? ------------------------- I Vie li obichate chesyn?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? И------- оби-а-------л---еле? И В__ л_ о______ к_____ з____ И В-е л- о-и-а-е к-с-л- з-л-? ----------------------------- И Вие ли обичате кисело зеле? 0
I-V-e li-o--c---e ------ ---e? I V__ l_ o_______ k_____ z____ I V-e l- o-i-h-t- k-s-l- z-l-? ------------------------------ I Vie li obichate kiselo zele?
Jedete li Vi rado i leću? И -и--л--о-и-а-е--е--? И В__ л_ о______ л____ И В-е л- о-и-а-е л-щ-? ---------------------- И Вие ли обичате леща? 0
I V-e -- --ic---- l-s-cha? I V__ l_ o_______ l_______ I V-e l- o-i-h-t- l-s-c-a- -------------------------- I Vie li obichate leshcha?
Jedeš li i ti rado mrkvu? И ти-----б--а----рк---? И т_ л_ о_____ м_______ И т- л- о-и-а- м-р-о-и- ----------------------- И ти ли обичаш моркови? 0
I--i -i o------- mo-ko--? I t_ l_ o_______ m_______ I t- l- o-i-h-s- m-r-o-i- ------------------------- I ti li obichash morkovi?
Jedeš li i ti rado brokulu? И -и л- оби--ш -рок-ли? И т_ л_ о_____ б_______ И т- л- о-и-а- б-о-о-и- ----------------------- И ти ли обичаш броколи? 0
I--i-l- obic--s- -ro--l-? I t_ l_ o_______ b_______ I t- l- o-i-h-s- b-o-o-i- ------------------------- I ti li obichash brokoli?
Jedeš li i ti rado papriku? И т--ли---ича- пи---? И т_ л_ о_____ п_____ И т- л- о-и-а- п-п-р- --------------------- И ти ли обичаш пипер? 0
I ti l-----ch-s- -ipe-? I t_ l_ o_______ p_____ I t- l- o-i-h-s- p-p-r- ----------------------- I ti li obichash piper?
Ja ne volim luk. Аз--е-об---м--у-. А_ н_ о_____ л___ А- н- о-и-а- л-к- ----------------- Аз не обичам лук. 0
A---e-ob---am-lu-. A_ n_ o______ l___ A- n- o-i-h-m l-k- ------------------ Az ne obicham luk.
Ja ne volim masline. А--------ч-м м--л-н-. А_ н_ о_____ м_______ А- н- о-и-а- м-с-и-и- --------------------- Аз не обичам маслини. 0
Az-ne o----am-ma---n-. A_ n_ o______ m_______ A- n- o-i-h-m m-s-i-i- ---------------------- Az ne obicham maslini.
Ja ne volim gljive. Аз---------м гъ-и. А_ н_ о_____ г____ А- н- о-и-а- г-б-. ------------------ Аз не обичам гъби. 0
Az--- o------ -y--. A_ n_ o______ g____ A- n- o-i-h-m g-b-. ------------------- Az ne obicham gybi.

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi takođe postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoevropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, na primjer, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se prepoznaju četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost tačnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Evropi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u muzici. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se tačno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Da li ste to znali?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je maternji jezik oko 130 miliona ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima veoma dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke tačke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!