Knjiga fraza

bs Učiti strane jezike   »   sv Lära främmande språk

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [tjugotre]

Lära främmande språk

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski švedski Igra Više
Gdje ste naučili španski? Va--h-r-ni-l-rt e--sp--ska? Var har ni lärt er spanska? V-r h-r n- l-r- e- s-a-s-a- --------------------------- Var har ni lärt er spanska? 0
Znate li i portugalski? K-- ----ort----i-k- -c---? Kan ni portugisiska också? K-n n- p-r-u-i-i-k- o-k-å- -------------------------- Kan ni portugisiska också? 0
Da, a također znam i nešto italijanski. J-,-o-- jag--a---ck-å ---e ---lien-ka. Ja, och jag kan också lite italienska. J-, o-h j-g k-n o-k-å l-t- i-a-i-n-k-. -------------------------------------- Ja, och jag kan också lite italienska. 0
Mislim da govorite vrlo dobro. Ja--tyck-------ni -r-tar--y-k-- br-. Jag tycker att ni pratar mycket bra. J-g t-c-e- a-t n- p-a-a- m-c-e- b-a- ------------------------------------ Jag tycker att ni pratar mycket bra. 0
Ti jezici su prilično slični. S-----n-är---ns-- lik-. Språken är ganska lika. S-r-k-n ä- g-n-k- l-k-. ----------------------- Språken är ganska lika. 0
Mogu ih dobro razumjeti. J-----rstår -em b--. Jag förstår dem bra. J-g f-r-t-r d-m b-a- -------------------- Jag förstår dem bra. 0
Ali govoriti i pisati je teško. Men tal------s--iva -- --å-t. Men tala och skriva är svårt. M-n t-l- o-h s-r-v- ä- s-å-t- ----------------------------- Men tala och skriva är svårt. 0
Još pravim mnogo grešaka. J---gör ---tfar--de-många f--. Jag gör fortfarande många fel. J-g g-r f-r-f-r-n-e m-n-a f-l- ------------------------------ Jag gör fortfarande många fel. 0
Ispravite me molim uvijek. V----nä----ch---tta-m-- --lt--. Var snäll och rätta mig alltid. V-r s-ä-l o-h r-t-a m-g a-l-i-. ------------------------------- Var snäll och rätta mig alltid. 0
Vaš izgovor je sasvim dobar. Er- -tt-l--r --k-ig--br-. Ert uttal är riktigt bra. E-t u-t-l ä- r-k-i-t b-a- ------------------------- Ert uttal är riktigt bra. 0
Imate mali akcenat. Ni ---------te- b-----ng. Ni har en liten brytning. N- h-r e- l-t-n b-y-n-n-. ------------------------- Ni har en liten brytning. 0
Prepoznaje se odakle dolazite. Man h--, --r n--k----r---rån. Man hör, var ni kommer ifrån. M-n h-r- v-r n- k-m-e- i-r-n- ----------------------------- Man hör, var ni kommer ifrån. 0
Koji je Vaš maternji jezik? Vilk-t ---er- --d-rsmål? Vilket är ert modersmål? V-l-e- ä- e-t m-d-r-m-l- ------------------------ Vilket är ert modersmål? 0
Idete li na kurs jezika? Gå--n--p- --rå-k-rs? Går ni på språkkurs? G-r n- p- s-r-k-u-s- -------------------- Går ni på språkkurs? 0
Koji udžbenik koristite? V-l------r--ed-l an--nder n-? Vilket läromedel använder ni? V-l-e- l-r-m-d-l a-v-n-e- n-? ----------------------------- Vilket läromedel använder ni? 0
U ovom momentu ne znam kako se zove. J-- vet ---e-j-st nu, --d -e- -ete-. Jag vet inte just nu, vad det heter. J-g v-t i-t- j-s- n-, v-d d-t h-t-r- ------------------------------------ Jag vet inte just nu, vad det heter. 0
Ne mogu se sjetiti naslova. Ja---o--er-i----ih---t--e-n. Jag kommer inte ihåg titeln. J-g k-m-e- i-t- i-å- t-t-l-. ---------------------------- Jag kommer inte ihåg titeln. 0
Zaboravio / Zaboravila sam to. Ja- h-r----mt--et. Jag har glömt det. J-g h-r g-ö-t d-t- ------------------ Jag har glömt det. 0

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoevropsku grupu jezika. Ovu jezičku grupu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sistemu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su maternji jezici 500 miliona ljudi na svijetu. Teško je odrediti tačan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 miliona izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i holandski. Germanski jezici su podijeljeni u različite grupe. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i holandski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, na primjer, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se holandski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici baziraju se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa nauka mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Da li ste to znali?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španskim, francuskim i italijanskim. Govori se u Andori, u španskoj regiji Kataloniji i na Balearskim ostrvima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 miliona ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. vijeka u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!