Knjiga fraza

bs U restoranu 4   »   el Στο εστιατόριο 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [τριάντα δύο]

32 [triánta dýo]

Στο εστιατόριο 4

[Sto estiatório 4]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. Μ-- --ρίδα-π--άτε----γα-ητ-ς μ- ----απ. Μ-- μ----- π------ τ-------- μ- κ------ Μ-α μ-ρ-δ- π-τ-τ-ς τ-γ-ν-τ-ς μ- κ-τ-α-. --------------------------------------- Μία μερίδα πατάτες τηγανητές με κέτσαπ. 0
M---me-ída ----t-- -ē---ē-és--- k-t---. M-- m----- p------ t-------- m- k------ M-a m-r-d- p-t-t-s t-g-n-t-s m- k-t-a-. --------------------------------------- Mía merída patátes tēganētés me kétsap.
I dvaput s majonezom. Κα- δύο-μερίδε- -ε--αγ--νέζα. Κ-- δ-- μ------ μ- μ--------- Κ-ι δ-ο μ-ρ-δ-ς μ- μ-γ-ο-έ-α- ----------------------------- Και δύο μερίδες με μαγιονέζα. 0
Ka---ýo --r-d-s-m- -a---n-za. K-- d-- m------ m- m--------- K-i d-o m-r-d-s m- m-g-o-é-a- ----------------------------- Kai dýo merídes me magionéza.
I triput prženu kobasicu sa senfom. Κ-- --ε-ς μ-ρ-δ-- ψητ-------νικο -- μ-υστ--δ-. Κ-- τ---- μ------ ψ--- λ-------- μ- μ--------- Κ-ι τ-ε-ς μ-ρ-δ-ς ψ-τ- λ-υ-ά-ι-ο μ- μ-υ-τ-ρ-α- ---------------------------------------------- Και τρεις μερίδες ψητό λουκάνικο με μουστάρδα. 0
Ka---r-i------des -sē-- --uk---ko-m- m----á-da. K-- t---- m------ p---- l-------- m- m--------- K-i t-e-s m-r-d-s p-ē-ó l-u-á-i-o m- m-u-t-r-a- ----------------------------------------------- Kai treis merídes psētó loukániko me moustárda.
Kakvo povrće imate? Τι -αχανι-- έχετε; Τ- λ------- έ----- Τ- λ-χ-ν-κ- έ-ε-ε- ------------------ Τι λαχανικά έχετε; 0
T---a-h-n--- é----e? T- l-------- é------ T- l-c-a-i-á é-h-t-? -------------------- Ti lachaniká échete?
Imate li graha? Έχ-τε φ----άκι-; Έ---- φ--------- Έ-ε-ε φ-σ-λ-κ-α- ---------------- Έχετε φασολάκια; 0
Éc--t- ---s-lá-ia? É----- p---------- É-h-t- p-a-o-á-i-? ------------------ Échete phasolákia?
Imate li karfiola? Έχ--ε-κουνουπ-δι; Έ---- κ---------- Έ-ε-ε κ-υ-ο-π-δ-; ----------------- Έχετε κουνουπίδι; 0
Éc-----k--no--ídi? É----- k---------- É-h-t- k-u-o-p-d-? ------------------ Échete kounoupídi?
Ja rado jedem kukuruz. Μ-- αρ-σ------κ-λ-μπό-ι. Μ-- α----- τ- κ--------- Μ-υ α-έ-ε- τ- κ-λ-μ-ό-ι- ------------------------ Μου αρέσει το καλαμπόκι. 0
Mo--aré--- to -a----ó--. M-- a----- t- k--------- M-u a-é-e- t- k-l-m-ó-i- ------------------------ Mou arései to kalampóki.
Ja rado jedem krastavce. Μ----ρ-σουν -- αγ-ούρια. Μ-- α------ τ- α-------- Μ-υ α-έ-ο-ν τ- α-γ-ύ-ι-. ------------------------ Μου αρέσουν τα αγγούρια. 0
M-u --ésou- -a-a-g-ú-ia. M-- a------ t- a-------- M-u a-é-o-n t- a-g-ú-i-. ------------------------ Mou arésoun ta angoúria.
Ja rado jedem paradajz. Μ-υ-αρέσ-------ν-ομ-τ-ς. Μ-- α------ ο- ν-------- Μ-υ α-έ-ο-ν ο- ν-ο-ά-ε-. ------------------------ Μου αρέσουν οι ντομάτες. 0
M-- ar----- oi nt-má-e-. M-- a------ o- n-------- M-u a-é-o-n o- n-o-á-e-. ------------------------ Mou arésoun oi ntomátes.
Jedete li i Vi rado praziluk? Σ---αρ-σου- -αι-ε-άς-τ- π-ά--; Σ-- α------ κ-- ε--- τ- π----- Σ-ς α-έ-ο-ν κ-ι ε-ά- τ- π-ά-α- ------------------------------ Σας αρέσουν και εσάς τα πράσα; 0
S---arésou- -a------ t--p-ás-? S-- a------ k-- e--- t- p----- S-s a-é-o-n k-i e-á- t- p-á-a- ------------------------------ Sas arésoun kai esás ta prása?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? Σας--ρ-σει κ-ι -σ-ς-το ξ-νο--χα--; Σ-- α----- κ-- ε--- τ- ξ---------- Σ-ς α-έ-ε- κ-ι ε-ά- τ- ξ-ν-λ-χ-ν-; ---------------------------------- Σας αρέσει και εσάς το ξινολάχανο; 0
S-s--r-s---k-- e-ás--o xin---c--n-? S-- a----- k-- e--- t- x----------- S-s a-é-e- k-i e-á- t- x-n-l-c-a-o- ----------------------------------- Sas arései kai esás to xinoláchano?
Jedete li Vi rado i leću? Σ-ς---έσο-- κα-----ς ο------ς; Σ-- α------ κ-- ε--- ο- φ----- Σ-ς α-έ-ο-ν κ-ι ε-ά- ο- φ-κ-ς- ------------------------------ Σας αρέσουν και εσάς οι φακές; 0
Sas-a--s--n -a- --ás--i phak--? S-- a------ k-- e--- o- p------ S-s a-é-o-n k-i e-á- o- p-a-é-? ------------------------------- Sas arésoun kai esás oi phakés?
Jedeš li i ti rado mrkvu? Σ---αρ-σ-υν -αι ------α -αρ---; Σ-- α------ κ-- σ--- τ- κ------ Σ-υ α-έ-ο-ν κ-ι σ-ν- τ- κ-ρ-τ-; ------------------------------- Σου αρέσουν και σένα τα καρότα; 0
Sou -----u--kai-s-n------a---a? S-- a------ k-- s--- t- k------ S-u a-é-o-n k-i s-n- t- k-r-t-? ------------------------------- Sou arésoun kai séna ta karóta?
Jedeš li i ti rado brokulu? Σ-υ-αρ-σ-ι-------να-το μπ----λ-; Σ-- α----- κ-- σ--- τ- μ-------- Σ-υ α-έ-ε- κ-ι σ-ν- τ- μ-ρ-κ-λ-; -------------------------------- Σου αρέσει και σένα το μπρόκολο; 0
S-u --é-ei k-- s--- t--mp-ó--lo? S-- a----- k-- s--- t- m-------- S-u a-é-e- k-i s-n- t- m-r-k-l-? -------------------------------- Sou arései kai séna to mprókolo?
Jedeš li i ti rado papriku? Σου α-έσει---ι-σ-να η--ι-ερ--; Σ-- α----- κ-- σ--- η π------- Σ-υ α-έ-ε- κ-ι σ-ν- η π-π-ρ-ά- ------------------------------ Σου αρέσει και σένα η πιπεριά; 0
So--ar--e---a--s-na ē--iper--? S-- a----- k-- s--- ē p------- S-u a-é-e- k-i s-n- ē p-p-r-á- ------------------------------ Sou arései kai séna ē piperiá?
Ja ne volim luk. Δε- -ου ---σει--ο -ρ-μ----. Δ-- μ-- α----- τ- κ-------- Δ-ν μ-υ α-έ-ε- τ- κ-ε-μ-δ-. --------------------------- Δεν μου αρέσει το κρεμμύδι. 0
Den m----rés-i -o kre-mýd-. D-- m-- a----- t- k-------- D-n m-u a-é-e- t- k-e-m-d-. --------------------------- Den mou arései to kremmýdi.
Ja ne volim masline. Δεν -ο- -ρ--ου-----ε----. Δ-- μ-- α------ ο- ε----- Δ-ν μ-υ α-έ-ο-ν ο- ε-ι-ς- ------------------------- Δεν μου αρέσουν οι ελιές. 0
D-n m---a--------- --i--. D-- m-- a------ o- e----- D-n m-u a-é-o-n o- e-i-s- ------------------------- Den mou arésoun oi eliés.
Ja ne volim gljive. Δεν -ου αρ--ου--τ- μα-ι-άρ-α. Δ-- μ-- α------ τ- μ--------- Δ-ν μ-υ α-έ-ο-ν τ- μ-ν-τ-ρ-α- ----------------------------- Δεν μου αρέσουν τα μανιτάρια. 0
De- m-u ---s--n--a-------ri-. D-- m-- a------ t- m--------- D-n m-u a-é-o-n t- m-n-t-r-a- ----------------------------- Den mou arésoun ta manitária.

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi takođe postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoevropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, na primjer, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se prepoznaju četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost tačnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Evropi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u muzici. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se tačno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Da li ste to znali?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je maternji jezik oko 130 miliona ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima veoma dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke tačke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!