Knjiga fraza

bs Redni brojevi   »   sv Ordningstal

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [sextioett]

Ordningstal

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski švedski Igra Više
Prvi mjesec je januar. Den-fö--ta -åna----är -anu---. D-- f----- m------ ä- j------- D-n f-r-t- m-n-d-n ä- j-n-a-i- ------------------------------ Den första månaden är januari. 0
Drugi mjesec je februar. D-- --d-- m-n---n-är----r---i. D-- a---- m------ ä- f-------- D-n a-d-a m-n-d-n ä- f-b-u-r-. ------------------------------ Den andra månaden är februari. 0
Treći mjesec je mart. D-- tr-dje---na-e--ä--m--s. D-- t----- m------ ä- m---- D-n t-e-j- m-n-d-n ä- m-r-. --------------------------- Den tredje månaden är mars. 0
Četvrti mjesec je april. D-- fj-r-- -å-ad---ä---p---. D-- f----- m------ ä- a----- D-n f-ä-d- m-n-d-n ä- a-r-l- ---------------------------- Den fjärde månaden är april. 0
Peti mjesec je maj. Den fe--e-må--de- är -a-. D-- f---- m------ ä- m--- D-n f-m-e m-n-d-n ä- m-j- ------------------------- Den femte månaden är maj. 0
Šesti mjesec je juni. De---j--t- må-a-e--ä---u--. D-- s----- m------ ä- j---- D-n s-ä-t- m-n-d-n ä- j-n-. --------------------------- Den sjätte månaden är juni. 0
Šest mjeseci je pola godine. S---m-n-de- är-et----l--r. S-- m------ ä- e-- h------ S-x m-n-d-r ä- e-t h-l-å-. -------------------------- Sex månader är ett halvår. 0
Januar, februar, mart, Jan-ar-- f----a-i---ar-, J------- f-------- m---- J-n-a-i- f-b-u-r-, m-r-, ------------------------ Januari, februari, mars, 0
april, maj i juni. a-r--- m---oc---uni. a----- m-- o-- j---- a-r-l- m-j o-h j-n-. -------------------- april, maj och juni. 0
Sedmi mjesec je juli. D-n---un-e--ån-d-n är-----. D-- s----- m------ ä- j---- D-n s-u-d- m-n-d-n ä- j-l-. --------------------------- Den sjunde månaden är juli. 0
Osmi mjesec je avgust. D-n-å----d-----aden-----u-u---. D-- å------ m------ ä- a------- D-n å-t-n-e m-n-d-n ä- a-g-s-i- ------------------------------- Den åttonde månaden är augusti. 0
Deveti mjesec je septembar. Den nionde ---a-en -- s-pte-b--. D-- n----- m------ ä- s--------- D-n n-o-d- m-n-d-n ä- s-p-e-b-r- -------------------------------- Den nionde månaden är september. 0
Deseti mjesec je oktobar. Den------e---n--en-är-ok---er. D-- t----- m------ ä- o------- D-n t-o-d- m-n-d-n ä- o-t-b-r- ------------------------------ Den tionde månaden är oktober. 0
Jedanaesti mjesec je novembar. D-n-el-----å--den-är-n--em---. D-- e---- m------ ä- n-------- D-n e-f-e m-n-d-n ä- n-v-m-e-. ------------------------------ Den elfte månaden är november. 0
Dvanaesti mjesec je decembar. Den--ol-----å-a--n----d-c---e-. D-- t----- m------ ä- d-------- D-n t-l-t- m-n-d-n ä- d-c-m-e-. ------------------------------- Den tolfte månaden är december. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. T--v ----d---är -t- -r. T--- m------ ä- e-- å-- T-l- m-n-d-r ä- e-t å-. ----------------------- Tolv månader är ett år. 0
Juli, avgust, septembar, Ju-i---ugust-- ---te-be-, J---- a------- s--------- J-l-, a-g-s-i- s-p-e-b-r- ------------------------- Juli, augusti, september, 0
oktobar, novembar i decembar. ok-ober--n-ve-be- o---d--ember. o------- n------- o-- d-------- o-t-b-r- n-v-m-e- o-h d-c-m-e-. ------------------------------- oktober, november och december. 0

Maternji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Takođe je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Primijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...