Knjiga fraza

bs Na željeznici   »   da På stationen

33 [trideset i tri]

Na željeznici

Na željeznici

33 [treogtredive]

På stationen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski danski Igra Više
Kada polazi sljedeći voz za Berlin? Hvo--å- -å- -e---æs-- t---t----e-l--? Hvornår går det næste tog til Berlin? H-o-n-r g-r d-t n-s-e t-g t-l B-r-i-? ------------------------------------- Hvornår går det næste tog til Berlin? 0
Kada polazi sljedeći voz za Pariz? Hvo---- g-- d-- n--te t-g--i---ar--? Hvornår går det næste tog til Paris? H-o-n-r g-r d-t n-s-e t-g t-l P-r-s- ------------------------------------ Hvornår går det næste tog til Paris? 0
Kada polazi sljedeći voz za London? Hv-rn-- g----e--næste-to--t-l ----o-? Hvornår går det næste tog til London? H-o-n-r g-r d-t n-s-e t-g t-l L-n-o-? ------------------------------------- Hvornår går det næste tog til London? 0
U koliko sati polazi voz za Varšavu? H-o-----g---t---- -il -ar--awa? Hvornår går toget til Warszawa? H-o-n-r g-r t-g-t t-l W-r-z-w-? ------------------------------- Hvornår går toget til Warszawa? 0
U koliko sati polazi voz za Štokholm? H--rnår-gå---og-t-t-- -tock-ol-? Hvornår går toget til Stockholm? H-o-n-r g-r t-g-t t-l S-o-k-o-m- -------------------------------- Hvornår går toget til Stockholm? 0
U koliko sati polazi voz za Budimpeštu? H--rnå----r ----- -i---u-ap-s-? Hvornår går toget til Budapest? H-o-n-r g-r t-g-t t-l B-d-p-s-? ------------------------------- Hvornår går toget til Budapest? 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Madrid. J-g-------rne-h--e en--i--et---- Madri-. Jeg vil gerne have en billet til Madrid. J-g v-l g-r-e h-v- e- b-l-e- t-l M-d-i-. ---------------------------------------- Jeg vil gerne have en billet til Madrid. 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Prag. J-- --l -e--- -av-----b-lle--t-- --ag. Jeg vil gerne have en billet til Prag. J-g v-l g-r-e h-v- e- b-l-e- t-l P-a-. -------------------------------------- Jeg vil gerne have en billet til Prag. 0
Htio / htjela bih voznu kartu za Bern. Je- vil--e-n--h-ve--n -ille---il -e-l--. Jeg vil gerne have en billet til Berlin. J-g v-l g-r-e h-v- e- b-l-e- t-l B-r-i-. ---------------------------------------- Jeg vil gerne have en billet til Berlin. 0
Kada stiže voz u Beč? H-or-år ank---er --------l ----? Hvornår ankommer toget til Wien? H-o-n-r a-k-m-e- t-g-t t-l W-e-? -------------------------------- Hvornår ankommer toget til Wien? 0
Kada stiže voz u Moskvu? H--r-----n--mmer--oge- -i- --skva? Hvornår ankommer toget til Moskva? H-o-n-r a-k-m-e- t-g-t t-l M-s-v-? ---------------------------------- Hvornår ankommer toget til Moskva? 0
Kada stiže voz u Amsterdam? H--------nk-m-e---og---ti- Ams-e-d--? Hvornår ankommer toget til Amsterdam? H-o-n-r a-k-m-e- t-g-t t-l A-s-e-d-m- ------------------------------------- Hvornår ankommer toget til Amsterdam? 0
Moram li presijedati? S-al j-g---i--e? Skal jeg skifte? S-a- j-g s-i-t-? ---------------- Skal jeg skifte? 0
S kojeg kolosijeka kreće voz? F-a-hv--ke- -por-af-å- --g--? Fra hvilket spor afgår toget? F-a h-i-k-t s-o- a-g-r t-g-t- ----------------------------- Fra hvilket spor afgår toget? 0
Ima li kola za spavanje u vozu? E- -er -- s-v--ogn i---g--? Er der en sovevogn i toget? E- d-r e- s-v-v-g- i t-g-t- --------------------------- Er der en sovevogn i toget? 0
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom pravcu do Brisela. Jeg--kal -un -a----n--nke--b----t -il -r--el---. Jeg skal kun have en enkeltbillet til Bruxelles. J-g s-a- k-n h-v- e- e-k-l-b-l-e- t-l B-u-e-l-s- ------------------------------------------------ Jeg skal kun have en enkeltbillet til Bruxelles. 0
Htio / htjela bih povratnu kartu do Kopenhagena. J---vil--e--- --v---------rbill-------Køb--h-v-. Jeg vil gerne have en returbillet til København. J-g v-l g-r-e h-v- e- r-t-r-i-l-t t-l K-b-n-a-n- ------------------------------------------------ Jeg vil gerne have en returbillet til København. 0
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje? Hv-- ko---r----p--ds-i-sovevogne-? Hvad koster en plads i sovevognen? H-a- k-s-e- e- p-a-s i s-v-v-g-e-? ---------------------------------- Hvad koster en plads i sovevognen? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezička promjena

Svijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja. Stoga ni naš jezik ne može stagnirati. On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan. Ta promjena može pogoditi sva područja jezika. Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte. Fonološka promjena pogađa zvučni sistem jezika. Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi. Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara. Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu. Razlozi jezične promjene su različiti. Često postoje ekonomski razlozi. Govornici ili pisci žele uštedjeti na vremenu ili naporu. Stoga pojednostavljuju svoj jezik. Inovacije takođe potiču jezičku promjenu. To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari. Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi. Jezička je promjena većinom neplanirana. To je prirodan proces i često se dešava automatski. Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik. To čine kada žele postići određeni učinak. Utjecaj stranih jezika također potiče jezičke promjene. To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije. Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike. Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi. One se nazivaju anglicizmima. Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo. Istovremeno je ona pozitivan znak. Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi!
Da li ste to znali?
Perzijski jezik spada u iranske jezike. Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu. Ali i u drugim zemljama je to važan jezik. Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija. Za oko 70 miliona ljudi perzijski je maternji jezik. Njima se pridružuje još 50 miliona ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom. U zavisnosti od regije koriste se različiti dijalekti. U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom. Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik. Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede. Persijski ne poznaje gramatički član. Takođe nema ni gramatičkog roda. Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta. Ko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu. A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu...