Knjiga fraza

bs nešto morati   »   tr bir şeyler yapmak zorunda olmak

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

72 [yetmiş iki]

bir şeyler yapmak zorunda olmak

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski turski Igra Više
morati zo-un-a o-mak z------ o---- z-r-n-a o-m-k ------------- zorunda olmak 0
Ja moram poslati pismo. M-k--b- gö--er--k z---n-a--m. M------ g-------- z---------- M-k-u-u g-n-e-m-k z-r-n-a-ı-. ----------------------------- Mektubu göndermek zorundayım. 0
Ja moram platiti hotel. Ot-l -c--tini -d-m-k-z----d--ım. O--- ü------- ö----- z---------- O-e- ü-r-t-n- ö-e-e- z-r-n-a-ı-. -------------------------------- Otel ücretini ödemek zorundayım. 0
Ti moraš rano ustati. E-k-- kalk-a- ---undasın. E---- k------ z---------- E-k-n k-l-m-k z-r-n-a-ı-. ------------------------- Erken kalkmak zorundasın. 0
Ti moraš puno raditi. Çok ---ı-m-- zoru--ası-. Ç-- ç------- z---------- Ç-k ç-l-ş-a- z-r-n-a-ı-. ------------------------ Çok çalışmak zorundasın. 0
Ti moraš biti tačan / tačna. Daki--ol--- ---un-ası-. D---- o---- z---------- D-k-k o-m-k z-r-n-a-ı-. ----------------------- Dakik olmak zorundasın. 0
On mora napuniti rezervoar. O-(e---k- b--z-n-alm-- -oru-d-. O (------ b----- a---- z------- O (-r-e-) b-n-i- a-m-k z-r-n-a- ------------------------------- O (erkek) benzin almak zorunda. 0
On mora popraviti auto. O (---ek)-a-a-ay------------k-z-r--da. O (------ a------ t---- e---- z------- O (-r-e-) a-a-a-ı t-m-r e-m-k z-r-n-a- -------------------------------------- O (erkek) arabayı tamir etmek zorunda. 0
On mora oprati auto. O ar--ayı--ı----k---run--. O a------ y------ z------- O a-a-a-ı y-k-m-k z-r-n-a- -------------------------- O arabayı yıkamak zorunda. 0
Ona mora kupovati. O (-a-ı-- -lı-ver-- -a-mak---run--. O (------ a-------- y----- z------- O (-a-ı-) a-ı-v-r-ş y-p-a- z-r-n-a- ----------------------------------- O (kadın) alışveriş yapmak zorunda. 0
Ona mora čistiti stan. O-(k---n--ev- -e-i-l-m-k-zor--da. O (------ e-- t--------- z------- O (-a-ı-) e-i t-m-z-e-e- z-r-n-a- --------------------------------- O (kadın) evi temizlemek zorunda. 0
Ona mora prati veš. O -k-d-n- ç-ma-ır-y-k--ak-----nd-. O (------ ç------ y------ z------- O (-a-ı-) ç-m-ş-r y-k-m-k z-r-n-a- ---------------------------------- O (kadın) çamaşır yıkamak zorunda. 0
Mi moramo odmah ići u školu. H-m-- -k--- --t--miz-l---m. H---- o---- g------- l----- H-m-n o-u-a g-t-e-i- l-z-m- --------------------------- Hemen okula gitmemiz lazım. 0
Mi moramo odmah ići na posao. H-m-n-işe g--me--z-l---m. H---- i-- g------- l----- H-m-n i-e g-t-e-i- l-z-m- ------------------------- Hemen işe gitmemiz lazım. 0
Mi moramo odmah ići doktoru. Hem-n -o--or- -it------l----. H---- d------ g------- l----- H-m-n d-k-o-a g-t-e-i- l-z-m- ----------------------------- Hemen doktora gitmemiz lazım. 0
Vi morate čekati autobus. O-o-ü------l-men---l-zı-. O------ b--------- l----- O-o-ü-ü b-k-e-e-i- l-z-m- ------------------------- Otobüsü beklemeniz lazım. 0
Vi morate čekati voz. T--ni b--le-e-i- la-ım. T---- b--------- l----- T-e-i b-k-e-e-i- l-z-m- ----------------------- Treni beklemeniz lazım. 0
Vi morate čekati taksi. T-ksiy--b---e-eni-----ım. T------ b--------- l----- T-k-i-i b-k-e-e-i- l-z-m- ------------------------- Taksiyi beklemeniz lazım. 0

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas širom svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevodioci i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičkog razdvajanja. Jer svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štaviše, nijedan narod nije živio izolirano hiljadama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Naučnicima su ti razlozi već duže vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti istorija jezika. Na taj se način može prepoznati šta se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna šta utječe na razvoj jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je istorija naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...