Knjiga fraza

bs nešto morati   »   bg трябва да направя нещо

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

72 [седемдесет и две]

72 [sedemdeset i dve]

трябва да направя нещо

[tryabva da napravya neshcho]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
morati Тр--ва Т----- Т-я-в- ------ Трябва 0
T-ya-va T------ T-y-b-a ------- Tryabva
Ja moram poslati pismo. Т-я-в- д--изп--т---исм-т-. Т----- д- и------ п------- Т-я-в- д- и-п-а-я п-с-о-о- -------------------------- Трябва да изпратя писмото. 0
T--abva-d- -----t----is--t-. T------ d- i------- p------- T-y-b-a d- i-p-a-y- p-s-o-o- ---------------------------- Tryabva da izpratya pismoto.
Ja moram platiti hotel. Тр-б-- -- -л-т----те--. Т----- д- п---- х------ Т-я-в- д- п-а-я х-т-л-. ----------------------- Трябва да платя хотела. 0
T-y---a-da---aty--kho-el-. T------ d- p----- k------- T-y-b-a d- p-a-y- k-o-e-a- -------------------------- Tryabva da platya khotela.
Ti moraš rano ustati. Тря--а ---с-ан-ш-ран-. Т----- д- с----- р---- Т-я-в- д- с-а-е- р-н-. ---------------------- Трябва да станеш рано. 0
T-yabva--- -----s--r--o. T------ d- s------ r---- T-y-b-a d- s-a-e-h r-n-. ------------------------ Tryabva da stanesh rano.
Ti moraš puno raditi. Т-яб-- д- ра---и---н---. Т----- д- р------ м----- Т-я-в- д- р-б-т-ш м-о-о- ------------------------ Трябва да работиш много. 0
Tr-abva -a -ab-tis- mn---. T------ d- r------- m----- T-y-b-a d- r-b-t-s- m-o-o- -------------------------- Tryabva da rabotish mnogo.
Ti moraš biti tačan / tačna. Т-ябв--да----точе-. Т----- д- с- т----- Т-я-в- д- с- т-ч-н- ------------------- Трябва да си точен. 0
T--a--a -a----tochen. T------ d- s- t------ T-y-b-a d- s- t-c-e-. --------------------- Tryabva da si tochen.
On mora napuniti rezervoar. Т----р--в---а --р-ди -ол-та. Т-- т----- д- з----- к------ Т-й т-я-в- д- з-р-д- к-л-т-. ---------------------------- Той трябва да зареди колата. 0
To--tryabv--d--zar--i ------. T-- t------ d- z----- k------ T-y t-y-b-a d- z-r-d- k-l-t-. ----------------------------- Toy tryabva da zaredi kolata.
On mora popraviti auto. Той-т-ябва--- п-п--в--к-л---. Т-- т----- д- п------ к------ Т-й т-я-в- д- п-п-а-и к-л-т-. ----------------------------- Той трябва да поправи колата. 0
T------ab-a-da------v---ol--a. T-- t------ d- p------ k------ T-y t-y-b-a d- p-p-a-i k-l-t-. ------------------------------ Toy tryabva da popravi kolata.
On mora oprati auto. Т-й-----в- -----ми- к-л-та. Т-- т----- д- и---- к------ Т-й т-я-в- д- и-м-е к-л-т-. --------------------------- Той трябва да измие колата. 0
T---t-yab-a -a----i---o-a-a. T-- t------ d- i---- k------ T-y t-y-b-a d- i-m-e k-l-t-. ---------------------------- Toy tryabva da izmie kolata.
Ona mora kupovati. Т--т--бва-да---з-ру--. Т- т----- д- п-------- Т- т-я-в- д- п-з-р-в-. ---------------------- Тя трябва да пазарува. 0
Ty--try-b---da-pa---u-a. T-- t------ d- p-------- T-a t-y-b-a d- p-z-r-v-. ------------------------ Tya tryabva da pazaruva.
Ona mora čistiti stan. Т- ---бва-д- ---и-ти-ж--и-ет-. Т- т----- д- и------ ж-------- Т- т-я-в- д- и-ч-с-и ж-л-щ-т-. ------------------------------ Тя трябва да изчисти жилището. 0
T-a--ry-bva -a --c-i-ti z--l-s-c-e-o. T-- t------ d- i------- z------------ T-a t-y-b-a d- i-c-i-t- z-i-i-h-h-t-. ------------------------------------- Tya tryabva da izchisti zhilishcheto.
Ona mora prati veš. Т- --ябва-да-и-пере-пра-е--. Т- т----- д- и----- п------- Т- т-я-в- д- и-п-р- п-а-е-о- ---------------------------- Тя трябва да изпере прането. 0
Ty- ----bva d---z-e-e---a---o. T-- t------ d- i----- p------- T-a t-y-b-a d- i-p-r- p-a-e-o- ------------------------------ Tya tryabva da izpere praneto.
Mi moramo odmah ići u školu. Н-е---я-ва да-т------е-----аг- за-уч-л-ще. Н-- т----- д- т------- в------ з- у------- Н-е т-я-в- д- т-ъ-в-м- в-д-а-а з- у-и-и-е- ------------------------------------------ Ние трябва да тръгваме веднага за училище. 0
Nie tr-ab-a--- t--g------edna-a-za-uch--i-hche. N-- t------ d- t------- v------ z- u----------- N-e t-y-b-a d- t-y-v-m- v-d-a-a z- u-h-l-s-c-e- ----------------------------------------------- Nie tryabva da trygvame vednaga za uchilishche.
Mi moramo odmah ići na posao. Н-е-т-я--а д- т------е-в--нага з------та. Н-- т----- д- т------- в------ з- р------ Н-е т-я-в- д- т-ъ-в-м- в-д-а-а з- р-б-т-. ----------------------------------------- Ние трябва да тръгваме веднага за работа. 0
Nie tr----- d--t-ygv--e ved-a---za-rabo-a. N-- t------ d- t------- v------ z- r------ N-e t-y-b-a d- t-y-v-m- v-d-a-a z- r-b-t-. ------------------------------------------ Nie tryabva da trygvame vednaga za rabota.
Mi moramo odmah ići doktoru. Ни- --яб----а-о-------е--аг- -- л---р. Н-- т----- д- о----- в------ н- л----- Н-е т-я-в- д- о-и-е- в-д-а-а н- л-к-р- -------------------------------------- Ние трябва да отидем веднага на лекар. 0
N-e-tr--bv- da-ot-dem ve-n----n---eka-. N-- t------ d- o----- v------ n- l----- N-e t-y-b-a d- o-i-e- v-d-a-a n- l-k-r- --------------------------------------- Nie tryabva da otidem vednaga na lekar.
Vi morate čekati autobus. В-е -р---а -- -а-а----вт--у--. В-- т----- д- ч----- а-------- В-е т-я-в- д- ч-к-т- а-т-б-с-. ------------------------------ Вие трябва да чакате автобуса. 0
V-e-t----va----cha--te---t---sa. V-- t------ d- c------ a-------- V-e t-y-b-a d- c-a-a-e a-t-b-s-. -------------------------------- Vie tryabva da chakate avtobusa.
Vi morate čekati voz. В-е--р--ва--а -акат- вл-к-. В-- т----- д- ч----- в----- В-е т-я-в- д- ч-к-т- в-а-а- --------------------------- Вие трябва да чакате влака. 0
Vie -ry-b-a-da ch-ka-- -lak-. V-- t------ d- c------ v----- V-e t-y-b-a d- c-a-a-e v-a-a- ----------------------------- Vie tryabva da chakate vlaka.
Vi morate čekati taksi. Ви- -ря-в- да-----т---а-си-о. В-- т----- д- ч----- т------- В-е т-я-в- д- ч-к-т- т-к-и-о- ----------------------------- Вие трябва да чакате таксито. 0
Vi- tr-a-v--d- chak-t- --ks-to. V-- t------ d- c------ t------- V-e t-y-b-a d- c-a-a-e t-k-i-o- ------------------------------- Vie tryabva da chakate taksito.

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas širom svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevodioci i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičkog razdvajanja. Jer svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štaviše, nijedan narod nije živio izolirano hiljadama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Naučnicima su ti razlozi već duže vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti istorija jezika. Na taj se način može prepoznati šta se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna šta utječe na razvoj jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je istorija naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...