Knjiga fraza

bs nešto morati   »   ko 뭘 해야 해요

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

72 [일흔둘]

72 [ilheundul]

뭘 해야 해요

[mwol haeya haeyo]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski korejski Igra Više
morati 해---요 해- 해- 해- 해- ----- 해야 해요 0
hae-a -ae-o h---- h---- h-e-a h-e-o ----------- haeya haeyo
Ja moram poslati pismo. 저는 그-편지를---- 해-. 저- 그 편-- 부-- 해-- 저- 그 편-를 부-야 해-. ---------------- 저는 그 편지를 부쳐야 해요. 0
jeo-e-n-geu---eo-ji-eu- b-c--eoya ha---. j------ g-- p---------- b-------- h----- j-o-e-n g-u p-e-n-i-e-l b-c-y-o-a h-e-o- ---------------------------------------- jeoneun geu pyeonjileul buchyeoya haeyo.
Ja moram platiti hotel. 저는 호-비--내야--요. 저- 호--- 내- 해-- 저- 호-비- 내- 해-. -------------- 저는 호텔비를 내야 해요. 0
je--e-- --t-l--leu--n---- h---o. j------ h---------- n---- h----- j-o-e-n h-t-l-i-e-l n-e-a h-e-o- -------------------------------- jeoneun hotelbileul naeya haeyo.
Ti moraš rano ustati. 당신은 일찍 일--야 해요. 당-- 일- 일--- 해-- 당-은 일- 일-나- 해-. --------------- 당신은 일찍 일어나야 해요. 0
d-n-sin--un i--ji- il--o--ya-h-e-o. d---------- i----- i-------- h----- d-n-s-n-e-n i-j-i- i---o-a-a h-e-o- ----------------------------------- dangsin-eun iljjig il-eonaya haeyo.
Ti moraš puno raditi. 당신은--- 많이 -야 해-. 당-- 일- 많- 해- 해-- 당-은 일- 많- 해- 해-. ---------------- 당신은 일을 많이 해야 해요. 0
d-n---n---n------l-m-n----haeya --eyo. d---------- i----- m----- h---- h----- d-n-s-n-e-n i---u- m-n--- h-e-a h-e-o- -------------------------------------- dangsin-eun il-eul manh-i haeya haeyo.
Ti moraš biti tačan / tačna. 당-------지켜야 해-. 당-- 시-- 지-- 해-- 당-은 시-을 지-야 해-. --------------- 당신은 시간을 지켜야 해요. 0
da--sin---n ---a---u- j---e--a--aeyo. d---------- s-------- j------- h----- d-n-s-n-e-n s-g-n-e-l j-k-e-y- h-e-o- ------------------------------------- dangsin-eun sigan-eul jikyeoya haeyo.
On mora napuniti rezervoar. 그- 기름을 넣-야 해-. 그- 기-- 넣-- 해-- 그- 기-을 넣-야 해-. -------------- 그는 기름을 넣어야 해요. 0
g-u--u- g-l-u--eu--n--h-eo-a hae--. g------ g--------- n-------- h----- g-u-e-n g-l-u---u- n-o---o-a h-e-o- ----------------------------------- geuneun gileum-eul neoh-eoya haeyo.
On mora popraviti auto. 그는-- 자--를 --- 해요. 그- 그 자--- 고-- 해-- 그- 그 자-차- 고-야 해-. ----------------- 그는 그 자동차를 고쳐야 해요. 0
g-uneu- geu -ad---cha---- --c---o-- ha-y-. g------ g-- j------------ g-------- h----- g-u-e-n g-u j-d-n-c-a-e-l g-c-y-o-a h-e-o- ------------------------------------------ geuneun geu jadongchaleul gochyeoya haeyo.
On mora oprati auto. 그- 그-자동-- ---야-해-. 그- 그 자--- 세--- 해-- 그- 그 자-차- 세-해- 해-. ------------------ 그는 그 자동차를 세차해야 해요. 0
ge-neu--geu--adong-h--e-l-se--a--eya h-eyo. g------ g-- j------------ s--------- h----- g-u-e-n g-u j-d-n-c-a-e-l s-c-a-a-y- h-e-o- ------------------------------------------- geuneun geu jadongchaleul sechahaeya haeyo.
Ona mora kupovati. 그녀--쇼-- 해--해-. 그-- 쇼-- 해- 해-- 그-는 쇼-을 해- 해-. -------------- 그녀는 쇼핑을 해야 해요. 0
g-un--o---n-s-opi---eul--aey- ----o. g---------- s---------- h---- h----- g-u-y-o-e-n s-o-i-g-e-l h-e-a h-e-o- ------------------------------------ geunyeoneun syoping-eul haeya haeyo.
Ona mora čistiti stan. 그------- -소-----. 그-- 아--- 청--- 해-- 그-는 아-트- 청-해- 해-. ----------------- 그녀는 아파트를 청소해야 해요. 0
g-u-ye-n-u- -p----le---c-----so---y--h-eyo. g---------- a--------- c------------ h----- g-u-y-o-e-n a-a-e-l-u- c-e-n-s-h-e-a h-e-o- ------------------------------------------- geunyeoneun apateuleul cheongsohaeya haeyo.
Ona mora prati veš. 그녀----- 해--해-. 그-- 빨-- 해- 해-- 그-는 빨-를 해- 해-. -------------- 그녀는 빨래를 해야 해요. 0
g-uny---eun-----lael--- -a------eyo. g---------- p---------- h---- h----- g-u-y-o-e-n p-a-l-e-e-l h-e-a h-e-o- ------------------------------------ geunyeoneun ppallaeleul haeya haeyo.
Mi moramo odmah ići u školu. 우리--당장 학-- 가야 --. 우-- 당- 학-- 가- 해-- 우-는 당- 학-에 가- 해-. ----------------- 우리는 당장 학교에 가야 해요. 0
ulin--n----gj----h--g-o--ga-- h-eyo. u------ d------- h------ g--- h----- u-i-e-n d-n-j-n- h-g-y-e g-y- h-e-o- ------------------------------------ ulineun dangjang haggyoe gaya haeyo.
Mi moramo odmah ići na posao. 우-는-당장 -장에-가야-해요. 우-- 당- 직-- 가- 해-- 우-는 당- 직-에 가- 해-. ----------------- 우리는 당장 직장에 가야 해요. 0
u-i--u- -an-ja-g -ig-a-g----ay- h-e--. u------ d------- j-------- g--- h----- u-i-e-n d-n-j-n- j-g-a-g-e g-y- h-e-o- -------------------------------------- ulineun dangjang jigjang-e gaya haeyo.
Mi moramo odmah ići doktoru. 우---당장-----가야 해-. 우-- 당- 병-- 가- 해-- 우-는 당- 병-에 가- 해-. ----------------- 우리는 당장 병원에 가야 해요. 0
ul-n--n d----a----y-o-g-won-----y------o. u------ d------- b----------- g--- h----- u-i-e-n d-n-j-n- b-e-n---o--- g-y- h-e-o- ----------------------------------------- ulineun dangjang byeong-won-e gaya haeyo.
Vi morate čekati autobus. 당신들은-버스를 기----해요. 당--- 버-- 기--- 해-- 당-들- 버-를 기-려- 해-. ----------------- 당신들은 버스를 기다려야 해요. 0
d--gs-nd-ul-eu---eos-u--u- g-daly-o-a --ey-. d-------------- b--------- g--------- h----- d-n-s-n-e-l-e-n b-o-e-l-u- g-d-l-e-y- h-e-o- -------------------------------------------- dangsindeul-eun beoseuleul gidalyeoya haeyo.
Vi morate čekati voz. 당-들은-기-를 기다-야 해-. 당--- 기-- 기--- 해-- 당-들- 기-를 기-려- 해-. ----------------- 당신들은 기차를 기다려야 해요. 0
d-ng---de---eun g-c--leul--i-a-ye--a haey-. d-------------- g-------- g--------- h----- d-n-s-n-e-l-e-n g-c-a-e-l g-d-l-e-y- h-e-o- ------------------------------------------- dangsindeul-eun gichaleul gidalyeoya haeyo.
Vi morate čekati taksi. 당-들--택시- 기다려야 해요. 당--- 택-- 기--- 해-- 당-들- 택-를 기-려- 해-. ----------------- 당신들은 택시를 기다려야 해요. 0
d-n-s--d--l---n ta---ile-l g-da--eoya-ha---. d-------------- t--------- g--------- h----- d-n-s-n-e-l-e-n t-e-s-l-u- g-d-l-e-y- h-e-o- -------------------------------------------- dangsindeul-eun taegsileul gidalyeoya haeyo.

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas širom svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevodioci i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičkog razdvajanja. Jer svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štaviše, nijedan narod nije živio izolirano hiljadama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Naučnicima su ti razlozi već duže vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti istorija jezika. Na taj se način može prepoznati šta se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna šta utječe na razvoj jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je istorija naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...