Zbirka izraza

hr Jučer – danas – sutra   »   de Gestern – heute – morgen

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [zehn]

Gestern – heute – morgen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski njemački igra Više
Jučer je bila subota. Ge---r--war --msta-. Gestern war Samstag. G-s-e-n w-r S-m-t-g- -------------------- Gestern war Samstag. 0
Jučer sam bio / bila u kinu. Ge-t--n--a- ich--m K-no. Gestern war ich im Kino. G-s-e-n w-r i-h i- K-n-. ------------------------ Gestern war ich im Kino. 0
Film je bio interesantan. Der Fil--war --te-e-s-n-. Der Film war interessant. D-r F-l- w-r i-t-r-s-a-t- ------------------------- Der Film war interessant. 0
Danas je nedjelja. Heute------onntag. Heute ist Sonntag. H-u-e i-t S-n-t-g- ------------------ Heute ist Sonntag. 0
Danas ne radim. H-ut-----eit- i-- n--ht. Heute arbeite ich nicht. H-u-e a-b-i-e i-h n-c-t- ------------------------ Heute arbeite ich nicht. 0
Ostajem doma. I---b-eib-----H-u-e. Ich bleibe zu Hause. I-h b-e-b- z- H-u-e- -------------------- Ich bleibe zu Hause. 0
Sutra je ponedjeljak. M-r-----s- M----g. Morgen ist Montag. M-r-e- i-t M-n-a-. ------------------ Morgen ist Montag. 0
Sutra ponovno radim. Mo-ge--a--eite i-h w--de-. Morgen arbeite ich wieder. M-r-e- a-b-i-e i-h w-e-e-. -------------------------- Morgen arbeite ich wieder. 0
Ja radim u uredu. Ich-a--eite-im ----. Ich arbeite im Büro. I-h a-b-i-e i- B-r-. -------------------- Ich arbeite im Büro. 0
Tko je to? W-r-i----as? Wer ist das? W-r i-t d-s- ------------ Wer ist das? 0
To je Petar. Da--i---P-t-r. Das ist Peter. D-s i-t P-t-r- -------------- Das ist Peter. 0
Petar je student. Peter--s--St--e--. Peter ist Student. P-t-r i-t S-u-e-t- ------------------ Peter ist Student. 0
Tko je to? Wer---- da-? Wer ist das? W-r i-t d-s- ------------ Wer ist das? 0
To je Marta. Das-ist --rtha. Das ist Martha. D-s i-t M-r-h-. --------------- Das ist Martha. 0
Marta je tajnica. M--t-a ist ---ret--i-. Martha ist Sekretärin. M-r-h- i-t S-k-e-ä-i-. ---------------------- Martha ist Sekretärin. 0
Petar i Marta su prijatelji. P--er --- -ar--- -i-d -r-unde. Peter und Martha sind Freunde. P-t-r u-d M-r-h- s-n- F-e-n-e- ------------------------------ Peter und Martha sind Freunde. 0
Petar je Martin prijatelj. Pe-e------der --e--- -on M--tha. Peter ist der Freund von Martha. P-t-r i-t d-r F-e-n- v-n M-r-h-. -------------------------------- Peter ist der Freund von Martha. 0
Marta je Petrova prijateljica. Mar-h- i-- -i- -r-u-d----on-Peter. Martha ist die Freundin von Peter. M-r-h- i-t d-e F-e-n-i- v-n P-t-r- ---------------------------------- Martha ist die Freundin von Peter. 0

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Dali si znao?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 milijuna ljudi to je materinski jezik. U nekoliko točaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno najrečja koja su djelimice veoma različita. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da su jedva u stanju obrazovati se za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako narječja u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!