Zbirka izraza

hr U restoranu 2   »   ca Al restaurant 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [trenta]

Al restaurant 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski katalonski igra Više
Sok od jabuke, molim. U------d- ---------u- --a-. U- s-- d- p---- s- u- p---- U- s-c d- p-m-, s- u- p-a-. --------------------------- Un suc de poma, si us plau. 0
Limunadu, molim. U---ll-m----a- ----- p-au. U-- l--------- s- u- p---- U-a l-i-o-a-a- s- u- p-a-. -------------------------- Una llimonada, si us plau. 0
Sok od rajčice, molim. Un s-c-de-t-----et,--- u---la-. U- s-- d- t-------- s- u- p---- U- s-c d- t-m-q-e-, s- u- p-a-. ------------------------------- Un suc de tomàquet, si us plau. 0
Ja bih rado čašu crnog vina. M-a-rada--a --- cop--de vi-n-g-e. M---------- u-- c--- d- v- n----- M-a-r-d-r-a u-a c-p- d- v- n-g-e- --------------------------------- M’agradaria una copa de vi negre. 0
Ja bih rado čašu bijelog vina. M-agr-d-ri--un- c--- d--v- bla--. M---------- u-- c--- d- v- b----- M-a-r-d-r-a u-a c-p- d- v- b-a-c- --------------------------------- M’agradaria una copa de vi blanc. 0
Ja bih rado bocu pjenušca. M-a-r--ar-a -na-am--l-- d- xam-any. M---------- u-- a------ d- x------- M-a-r-d-r-a u-a a-p-l-a d- x-m-a-y- ----------------------------------- M’agradaria una ampolla de xampany. 0
Voliš li ribu? T-a--ada--- pei-? T------- e- p---- T-a-r-d- e- p-i-? ----------------- T’agrada el peix? 0
Voliš li govedinu? T-a-rada--- c--n? T------- l- c---- T-a-r-d- l- c-r-? ----------------- T’agrada la carn? 0
Voliš li svinjetinu? T’--r----e--p-rc? T------- e- p---- T-a-r-d- e- p-r-? ----------------- T’agrada el porc? 0
Htio / htjela bih nešto bez mesa. De-i-ja-i---n --a- s---- ca-n. D--------- u- p--- s---- c---- D-s-t-a-i- u- p-a- s-n-e c-r-. ------------------------------ Desitjaria un plat sense carn. 0
Htio / htjela bih platu sa povrćem. D-s-t--ri- -- pl---d- --r-ur-s. D--------- u- p--- d- v-------- D-s-t-a-i- u- p-a- d- v-r-u-e-. ------------------------------- Desitjaria un plat de verdures. 0
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. M--g-ad--ia--n---o-- q-e--o---i--i g--r- te-p-. M---------- u-- c--- q-- n- t----- g---- t----- M-a-r-d-r-a u-a c-s- q-e n- t-i-u- g-i-e t-m-s- ----------------------------------------------- M’agradaria una cosa que no trigui gaire temps. 0
Želite li to s rižom? V-----om-an----nt---a--òs? V-- a------------ d------- V-l a-o-p-n-a-e-t d-a-r-s- -------------------------- Vol acompanyament d’arròs? 0
Želite li to s tjesteninom? V-l a-o--a--a-e-t--- ---ta-/ f-d-u-? V-- a------------ d- p---- / f------ V-l a-o-p-n-a-e-t d- p-s-a / f-d-u-? ------------------------------------ Vol acompanyament de pasta / fideus? 0
Želite li to s krumpirom? V-- --o--a-yament d- p-tat--? V-- a------------ d- p------- V-l a-o-p-n-a-e-t d- p-t-t-s- ----------------------------- Vol acompanyament de patates? 0
To mi nije ukusno. (-i--- -o--’---ad-. (----- n- m-------- (-i-ò- n- m-a-r-d-. ------------------- (Això) no m’agrada. 0
Jelo je hladno. El-menj-r e--- f-e-. E- m----- e--- f---- E- m-n-a- e-t- f-e-. -------------------- El menjar està fred. 0
To ja nisam naručio / naručila. A-x-----é--el --- -- -e-a---. A--- n- é- e- q-- h- d------- A-x- n- é- e- q-e h- d-m-n-t- ----------------------------- Això no és el que he demanat. 0

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je uspostaviti kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu povijest. Gostione ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se također često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Dali si znao?
Nizozemski spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Nizozemski je materinski jezik za oko 25 milijuna ljudi. Većina njih živi u Nizozemskoj i Belgiji. Ali nizozemski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Nizozemska prije bila kolonijalna sila. Tako je nizozemski bio temelj za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz nizozemskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za nizozemski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će nizozemski u budućnosti potpuno nestati.