Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   ca Passat 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [vuitanta-u]

Passat 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski katalonski igra Više
pisati esc--ure e------- e-c-i-r- -------- escriure 0
On je napisao pismo. Ell v- -sc-i-----n- --r-a. E-- v- e------- u-- c----- E-l v- e-c-i-r- u-a c-r-a- -------------------------- Ell va escriure una carta. 0
A ona je napisala razglednicu. I-e-la v---scr-ure--n--pos--l. I e--- v- e------- u-- p------ I e-l- v- e-c-i-r- u-a p-s-a-. ------------------------------ I ella va escriure una postal. 0
čitati ll-g-r l----- l-e-i- ------ llegir 0
On je čitao ilustrirani časopis. E-- l---ia--n-----i-ta. E-- l----- u-- r------- E-l l-e-i- u-a r-v-s-a- ----------------------- Ell llegia una revista. 0
A ona je čitala knjigu. I --la-ll-gia u- llibr-. I e--- l----- u- l------ I e-l- l-e-i- u- l-i-r-. ------------------------ I ella llegia un llibre. 0
uzeti pr-ndr- / ag--ar p------ / a----- p-e-d-e / a-a-a- ---------------- prendre / agafar 0
On je uzeo cigaretu. Ell -- -ren-r- -n-c--a----. E-- v- p------ u- c-------- E-l v- p-e-d-e u- c-g-r-e-. --------------------------- Ell va prendre un cigarret. 0
Ona je uzela komad čokolade. E-l--va-a----r-------- d- xo----ta. E--- v- a----- u- t--- d- x-------- E-l- v- a-a-a- u- t-o- d- x-c-l-t-. ----------------------------------- Ella va agafar un tros de xocolata. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Ell e----n--d----però-e-l- -ra-fide-. E-- e-- i------- p--- e--- e-- f----- E-l e-a i-f-d-l- p-r- e-l- e-a f-d-l- ------------------------------------- Ell era infidel, però ella era fidel. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. E-l---- m-ndr-s- -e-ò--l-a --a t-e-a-lad--a. E-- e-- m------- p--- e--- e-- t------------ E-l e-a m-n-r-s- p-r- e-l- e-a t-e-a-l-d-r-. -------------------------------------------- Ell era mandrós, però ella era treballadora. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Ell-er------e---e-ò -lla --a---ca. E-- e-- p----- p--- e--- e-- r---- E-l e-a p-b-e- p-r- e-l- e-a r-c-. ---------------------------------- Ell era pobre, però ella era rica. 0
On nije imao novaca, nego dugove. E-l no -en-- di-e--- si-ó d-u-es. E-- n- t---- d------ s--- d------ E-l n- t-n-a d-n-r-, s-n- d-u-e-. --------------------------------- Ell no tenia diners, sinó deutes. 0
On nije imao sreće, nego peh. Ell--- --n-a----t,--in--m----so-t. E-- n- t---- s---- s--- m--- s---- E-l n- t-n-a s-r-, s-n- m-l- s-r-. ---------------------------------- Ell no tenia sort, sinó mala sort. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Ell--o--en-a ---t- ---ó fr--ass-s. E-- n- t---- è---- s--- f--------- E-l n- t-n-a è-i-, s-n- f-a-a-s-s- ---------------------------------- Ell no tenia èxit, sinó fracassos. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. E-l no er- fel-ç--s--ó------iç. E-- n- e-- f----- s--- i------- E-l n- e-a f-l-ç- s-n- i-f-l-ç- ------------------------------- Ell no era feliç, sinó infeliç. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. Ell -- teni---o--, -i-ó m-l--sor-. E-- n- t---- s---- s--- m--- s---- E-l n- t-n-a s-r-, s-n- m-l- s-r-. ---------------------------------- Ell no tenia sort, sinó mala sort. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. E-l-n----- -i---t-----i-ó----i-àti-. E-- n- e-- s-------- s--- a--------- E-l n- e-a s-m-à-i-, s-n- a-t-p-t-c- ------------------------------------ Ell no era simpàtic, sinó antipàtic. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...