Zbirka izraza

hr U restoranu 2   »   bg В ресторанта 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [трийсет]

30 [triyset]

В ресторанта 2

[V restoranta 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Sok od jabuke, molim. Един яб-л-ов с--,-----. Един ябълков сок, моля. Е-и- я-ъ-к-в с-к- м-л-. ----------------------- Един ябълков сок, моля. 0
Ed-n--aby-k-- s--,-molya. Edin yabylkov sok, molya. E-i- y-b-l-o- s-k- m-l-a- ------------------------- Edin yabylkov sok, molya.
Limunadu, molim. Ед-а ли--нада,---ля. Една лимонада, моля. Е-н- л-м-н-д-, м-л-. -------------------- Една лимонада, моля. 0
E--a --monada, mol-a. Edna limonada, molya. E-n- l-m-n-d-, m-l-a- --------------------- Edna limonada, molya.
Sok od rajčice, molim. Е-ин дом-те--с-к, мол-. Един доматен сок, моля. Е-и- д-м-т-н с-к- м-л-. ----------------------- Един доматен сок, моля. 0
Ed-n ----ten--o-- m-l--. Edin domaten sok, molya. E-i- d-m-t-n s-k- m-l-a- ------------------------ Edin domaten sok, molya.
Ja bih rado čašu crnog vina. Бих----а--/ ис------а----ер--но -ин-. Бих искал / искала чаша червено вино. Б-х и-к-л / и-к-л- ч-ш- ч-р-е-о в-н-. ------------------------------------- Бих искал / искала чаша червено вино. 0
Bikh----a- --iskala-c-asha ch------ v-n-. Bikh iskal / iskala chasha cherveno vino. B-k- i-k-l / i-k-l- c-a-h- c-e-v-n- v-n-. ----------------------------------------- Bikh iskal / iskala chasha cherveno vino.
Ja bih rado čašu bijelog vina. Би--и-ка- - -скала-------яло-ви--. Бих искал / искала чаша бяло вино. Б-х и-к-л / и-к-л- ч-ш- б-л- в-н-. ---------------------------------- Бих искал / искала чаша бяло вино. 0
B--- is-a--/ i--al- -h-------a-o vin-. Bikh iskal / iskala chasha byalo vino. B-k- i-k-l / i-k-l- c-a-h- b-a-o v-n-. -------------------------------------- Bikh iskal / iskala chasha byalo vino.
Ja bih rado bocu pjenušca. Бих и-------искала-чаш- ------- -ам-----о. Бих искал / искала чаша бутилка шампанско. Б-х и-к-л / и-к-л- ч-ш- б-т-л-а ш-м-а-с-о- ------------------------------------------ Бих искал / искала чаша бутилка шампанско. 0
Bik--is-a- - -s--la ch---a bu----a --am-ans--. Bikh iskal / iskala chasha butilka shampansko. B-k- i-k-l / i-k-l- c-a-h- b-t-l-a s-a-p-n-k-. ---------------------------------------------- Bikh iskal / iskala chasha butilka shampansko.
Voliš li ribu? О---аш--- ----? Обичаш ли риба? О-и-а- л- р-б-? --------------- Обичаш ли риба? 0
Ob-ch--h l---i-a? Obichash li riba? O-i-h-s- l- r-b-? ----------------- Obichash li riba?
Voliš li govedinu? Об---- -и го-еж-о ---о? Обичаш ли говеждо месо? О-и-а- л- г-в-ж-о м-с-? ----------------------- Обичаш ли говеждо месо? 0
Ob-c-a---l--g--e-hd- m-s-? Obichash li govezhdo meso? O-i-h-s- l- g-v-z-d- m-s-? -------------------------- Obichash li govezhdo meso?
Voliš li svinjetinu? О-ич----и---и-с-о-месо? Обичаш ли свинско месо? О-и-а- л- с-и-с-о м-с-? ----------------------- Обичаш ли свинско месо? 0
Ob--h-s--l---vi-----m-s-? Obichash li svinsko meso? O-i-h-s- l- s-i-s-o m-s-? ------------------------- Obichash li svinsko meso?
Htio / htjela bih nešto bez mesa. Бих--с-ал ---с-а-а -е-о--е------. Бих искал / искала нещо без месо. Б-х и-к-л / и-к-л- н-щ- б-з м-с-. --------------------------------- Бих искал / искала нещо без месо. 0
Bikh is-al - is-a-- n-shc---b-z---so. Bikh iskal / iskala neshcho bez meso. B-k- i-k-l / i-k-l- n-s-c-o b-z m-s-. ------------------------------------- Bikh iskal / iskala neshcho bez meso.
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Би---ска-----с---а п---о---с зе-е-ч--и. Бих искал / искала плато със зеленчуци. Б-х и-к-л / и-к-л- п-а-о с-с з-л-н-у-и- --------------------------------------- Бих искал / искала плато със зеленчуци. 0
Bikh -s-al - iskala-p---o sy----l----u-si. Bikh iskal / iskala plato sys zelenchutsi. B-k- i-k-l / i-k-l- p-a-o s-s z-l-n-h-t-i- ------------------------------------------ Bikh iskal / iskala plato sys zelenchutsi.
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Бих --кал------а----ещо- -оето-се -ри--т---б-р--. Бих искал / искала нещо, което се приготвя бързо. Б-х и-к-л / и-к-л- н-щ-, к-е-о с- п-и-о-в- б-р-о- ------------------------------------------------- Бих искал / искала нещо, което се приготвя бързо. 0
B-k- i--a- /-i-ka-a --s--h-,----to s- p----t--- by-zo. Bikh iskal / iskala neshcho, koeto se prigotvya byrzo. B-k- i-k-l / i-k-l- n-s-c-o- k-e-o s- p-i-o-v-a b-r-o- ------------------------------------------------------ Bikh iskal / iskala neshcho, koeto se prigotvya byrzo.
Želite li to s rižom? Ж-лае---л---ов- ---риз? Желаете ли това с ориз? Ж-л-е-е л- т-в- с о-и-? ----------------------- Желаете ли това с ориз? 0
Zhe--e-e----t-v--- ori-? Zhelaete li tova s oriz? Z-e-a-t- l- t-v- s o-i-? ------------------------ Zhelaete li tova s oriz?
Želite li to s tjesteninom? Же-а-т-----тов- с--аст-? Желаете ли това с паста? Ж-л-е-е л- т-в- с п-с-а- ------------------------ Желаете ли това с паста? 0
Zh-l-e-- -i -ov- s-past-? Zhelaete li tova s pasta? Z-e-a-t- l- t-v- s p-s-a- ------------------------- Zhelaete li tova s pasta?
Želite li to s krumpirom? Ж-л---- ----о-а - -ар-о--? Желаете ли това с картофи? Ж-л-е-е л- т-в- с к-р-о-и- -------------------------- Желаете ли това с картофи? 0
Zhe-a-t--li t-va s-ka-t---? Zhelaete li tova s kartofi? Z-e-a-t- l- t-v- s k-r-o-i- --------------------------- Zhelaete li tova s kartofi?
To mi nije ukusno. Т-ва-не-- -к-с-о. Това не е вкусно. Т-в- н- е в-у-н-. ----------------- Това не е вкусно. 0
T--a-n--y--vk-sn-. Tova ne ye vkusno. T-v- n- y- v-u-n-. ------------------ Tova ne ye vkusno.
Jelo je hladno. Х-а--т- е-ст--ена. Храната е студена. Х-а-а-а е с-у-е-а- ------------------ Храната е студена. 0
K-r----- -- st--en-. Khranata ye studena. K-r-n-t- y- s-u-e-a- -------------------- Khranata ye studena.
To ja nisam naručio / naručila. Н- съм--о--ч-ал-/ -о----а-- ----. Не съм поръчвал / поръчвала това. Н- с-м п-р-ч-а- / п-р-ч-а-а т-в-. --------------------------------- Не съм поръчвал / поръчвала това. 0
N- s-m -o-ychval /-p--y-h-a-- t-v-. Ne sym porychval / porychvala tova. N- s-m p-r-c-v-l / p-r-c-v-l- t-v-. ----------------------------------- Ne sym porychval / porychvala tova.

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je uspostaviti kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu povijest. Gostione ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se također često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Dali si znao?
Nizozemski spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Nizozemski je materinski jezik za oko 25 milijuna ljudi. Većina njih živi u Nizozemskoj i Belgiji. Ali nizozemski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Nizozemska prije bila kolonijalna sila. Tako je nizozemski bio temelj za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz nizozemskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za nizozemski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će nizozemski u budućnosti potpuno nestati.