Zbirka izraza

hr U restoranu 2   »   be У рэстаране 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [трыццаць]

30 [trytstsats’]

У рэстаране 2

[U restarane 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Sok od jabuke, molim. Кал------а--шкл---у-яб----а-- --ку! К___ л_____ ш______ я________ с____ К-л- л-с-а- ш-л-н-у я-л-ч-а-а с-к-! ----------------------------------- Калі ласка, шклянку яблычнага соку! 0
Ka-і -as--- s---ya-ku-----y--n-ga---ku! K___ l_____ s________ y__________ s____ K-l- l-s-a- s-k-y-n-u y-b-y-h-a-a s-k-! --------------------------------------- Kalі laska, shklyanku yablychnaga soku!
Limunadu, molim. К--- л-ск--------ку -і----ду! К___ л_____ ш______ л________ К-л- л-с-а- ш-л-н-у л-м-н-д-! ----------------------------- Калі ласка, шклянку ліманаду! 0
Kal--l-sk-- sh-lya-k---і--n-d-! K___ l_____ s________ l________ K-l- l-s-a- s-k-y-n-u l-m-n-d-! ------------------------------- Kalі laska, shklyanku lіmanadu!
Sok od rajčice, molim. Калі -аск-, -кля-ку--амат---а---ку! К___ л_____ ш______ т________ с____ К-л- л-с-а- ш-л-н-у т-м-т-а-а с-к-! ----------------------------------- Калі ласка, шклянку таматнага соку! 0
Kal- -a-k---s-k--ank--tamatn--a soku! K___ l_____ s________ t________ s____ K-l- l-s-a- s-k-y-n-u t-m-t-a-a s-k-! ------------------------------------- Kalі laska, shklyanku tamatnaga soku!
Ja bih rado čašu crnog vina. Я-х-ц-ў -ы---х--ела ---к-ліх--ырво-ага --н-. Я х____ б_ / х_____ б_ к____ ч________ в____ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- к-л-х ч-р-о-а-а в-н-. -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы келіх чырвонага віна. 0
Y- khat-e--b- / kha--ela-by --------h-r-o-aga-v-na. Y_ k______ b_ / k_______ b_ k_____ c_________ v____ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- k-l-k- c-y-v-n-g- v-n-. --------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by kelіkh chyrvonaga vіna.
Ja bih rado čašu bijelog vina. Я--а--ў-бы-/-х--ел- -ы-к-----бела-- в--а. Я х____ б_ / х_____ б_ к____ б_____ в____ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- к-л-х б-л-г- в-н-. ----------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы келіх белага віна. 0
Y--kh-ts-- -y-/ ---t---a -- k--і-- ---aga -і-a. Y_ k______ b_ / k_______ b_ k_____ b_____ v____ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- k-l-k- b-l-g- v-n-. ----------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by kelіkh belaga vіna.
Ja bih rado bocu pjenušca. Я --ц-ў -ы --ха---а б- ---эл--у ш-мпа-с----. Я х____ б_ / х_____ б_ б_______ ш___________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- б-т-л-к- ш-м-а-с-а-а- -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы бутэльку шампанскага. 0
Y- --a-s-u ---/ kha--e-a b- bu--l’k- -hampa-skag-. Y_ k______ b_ / k_______ b_ b_______ s____________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- b-t-l-k- s-a-p-n-k-g-. -------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by butel’ku shampanskaga.
Voliš li ribu? Ты--ю--ш--ы--? Т_ л____ р____ Т- л-б-ш р-б-? -------------- Ты любіш рыбу? 0
T- l---і---r-bu? T_ l______ r____ T- l-u-і-h r-b-? ---------------- Ty lyubіsh rybu?
Voliš li govedinu? Ты--ю-іш-я--віч--у? Т_ л____ я_________ Т- л-б-ш я-а-і-ы-у- ------------------- Ты любіш ялавічыну? 0
T--ly-bіsh ya-a----yn-? T_ l______ y___________ T- l-u-і-h y-l-v-c-y-u- ----------------------- Ty lyubіsh yalavіchynu?
Voliš li svinjetinu? Т------- ---ні--? Т_ л____ с_______ Т- л-б-ш с-і-і-у- ----------------- Ты любіш свініну? 0
T- l--bі-- svі--n-? T_ l______ s_______ T- l-u-і-h s-і-і-u- ------------------- Ty lyubіsh svіnіnu?
Htio / htjela bih nešto bez mesa. Я----еў-б- / ---е-а------о-н---д-ь без --са. Я х____ б_ / х_____ б_ ш__________ б__ м____ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ш-о-н-б-д-ь б-з м-с-. -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы што-небудзь без мяса. 0
Y- ----seu -----k-a-s--a by--h---nebud-’ b---myasa. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s___________ b__ m_____ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-t---e-u-z- b-z m-a-a- --------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by shto-nebudz’ bez myasa.
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Я --ц-ў -------ц--а -- ----с-- з г---д-ін-. Я х____ б_ / х_____ б_ з______ з г_________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- з-к-с-у з г-р-д-і-ы- ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы закуску з гародніны. 0
Ya----t--- b- - k--t---a-by--a-u-k- z garo---ny. Y_ k______ b_ / k_______ b_ z______ z g_________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-k-s-u z g-r-d-і-y- ------------------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by zakusku z garodnіny.
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Я ха----бы-/ -а--ла-б- што-н---дз-, -то мож-а-х--ка -р-г--а--ц-. Я х____ б_ / х_____ б_ ш___________ ш__ м____ х____ п___________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ш-о-н-б-д-ь- ш-о м-ж-а х-т-а п-ы-а-а-а-ь- ---------------------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы што-небудзь, што можна хутка прыгатаваць. 0
Y--khatse- b-------t--l-----shto---budz-- -h---m-z--a-k-utk--p-y-ata-ats’. Y_ k______ b_ / k_______ b_ s____________ s___ m_____ k_____ p____________ Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-t---e-u-z-, s-t- m-z-n- k-u-k- p-y-a-a-a-s-. -------------------------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by shto-nebudz’, shto mozhna khutka prygatavats’.
Želite li to s rižom? В-м п--а------а --р-с--? В__ п_____ г___ з р_____ В-м п-д-ц- г-т- з р-с-м- ------------------------ Вам падаць гэта з рысам? 0
Vam pada--- g-ta --r---m? V__ p______ g___ z r_____ V-m p-d-t-’ g-t- z r-s-m- ------------------------- Vam padats’ geta z rysam?
Želite li to s tjesteninom? Ва- п--ац- г-та-з ло-шы-а-? В__ п_____ г___ з л________ В-м п-д-ц- г-т- з л-к-ы-а-? --------------------------- Вам падаць гэта з локшынай? 0
Va- -adat------a --l-k-hyn-y? V__ p______ g___ z l_________ V-m p-d-t-’ g-t- z l-k-h-n-y- ----------------------------- Vam padats’ geta z lokshynay?
Želite li to s krumpirom? В---п-да------а з---льба-? В__ п_____ г___ з б_______ В-м п-д-ц- г-т- з б-л-б-й- -------------------------- Вам падаць гэта з бульбай? 0
Va- p--a-s--geta z ---’---? V__ p______ g___ z b_______ V-m p-d-t-’ g-t- z b-l-b-y- --------------------------- Vam padats’ geta z bul’bay?
To mi nije ukusno. Г-т--няс-----. Г___ н________ Г-т- н-с-а-н-. -------------- Гэта нясмачна. 0
Geta-n-asm-c-na. G___ n__________ G-t- n-a-m-c-n-. ---------------- Geta nyasmachna.
Jelo je hladno. Е-- ха-одн-я. Е__ х________ Е-а х-л-д-а-. ------------- Ежа халодная. 0
E--a khal--na-a. E___ k__________ E-h- k-a-o-n-y-. ---------------- Ezha khalodnaya.
To ja nisam naručio / naručila. Я гэ-а-а--- з--а-ва- /--е зака--а--. Я г_____ н_ з_______ / н_ з_________ Я г-т-г- н- з-к-з-а- / н- з-к-з-а-а- ------------------------------------ Я гэтага не заказваў / не заказвала. 0
Y- g---g- -e --k----u-/ ne --k-zv--a. Y_ g_____ n_ z_______ / n_ z_________ Y- g-t-g- n- z-k-z-a- / n- z-k-z-a-a- ------------------------------------- Ya getaga ne zakazvau / ne zakazvala.

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je uspostaviti kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu povijest. Gostione ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se također često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Dali si znao?
Nizozemski spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Nizozemski je materinski jezik za oko 25 milijuna ljudi. Većina njih živi u Nizozemskoj i Belgiji. Ali nizozemski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Nizozemska prije bila kolonijalna sila. Tako je nizozemski bio temelj za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz nizozemskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za nizozemski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će nizozemski u budućnosti potpuno nestati.