Zbirka izraza

hr U restoranu 2   »   be У рэстаране 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [трыццаць]

30 [trytstsats’]

У рэстаране 2

[U restarane 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Sok od jabuke, molim. Ка-і--ас-а- ш-л---у-яб----аг- сок-! Калі ласка, шклянку яблычнага соку! К-л- л-с-а- ш-л-н-у я-л-ч-а-а с-к-! ----------------------------------- Калі ласка, шклянку яблычнага соку! 0
K--і -a-k-,---k--a-k- -----chn-g--s-ku! Kalі laska, shklyanku yablychnaga soku! K-l- l-s-a- s-k-y-n-u y-b-y-h-a-a s-k-! --------------------------------------- Kalі laska, shklyanku yablychnaga soku!
Limunadu, molim. К-----а-к-,-шкл---у ліма--ду! Калі ласка, шклянку ліманаду! К-л- л-с-а- ш-л-н-у л-м-н-д-! ----------------------------- Калі ласка, шклянку ліманаду! 0
K-lі -ask-,--hk-y---- -іma-a--! Kalі laska, shklyanku lіmanadu! K-l- l-s-a- s-k-y-n-u l-m-n-d-! ------------------------------- Kalі laska, shklyanku lіmanadu!
Sok od rajčice, molim. Ка-і--а-ка- шк---ку----ат-а-а с---! Калі ласка, шклянку таматнага соку! К-л- л-с-а- ш-л-н-у т-м-т-а-а с-к-! ----------------------------------- Калі ласка, шклянку таматнага соку! 0
Kalі --ska- ----ya----t-matn-ga---ku! Kalі laska, shklyanku tamatnaga soku! K-l- l-s-a- s-k-y-n-u t-m-t-a-a s-k-! ------------------------------------- Kalі laska, shklyanku tamatnaga soku!
Ja bih rado čašu crnog vina. Я ----- -- ---аце-а бы-к-л-х-ч-р-о--га-ві--. Я хацеў бы / хацела бы келіх чырвонага віна. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- к-л-х ч-р-о-а-а в-н-. -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы келіх чырвонага віна. 0
Y--k-a-seu-by-/-k-atse-a--y ---і-h ----v-na-- v-n-. Ya khatseu by / khatsela by kelіkh chyrvonaga vіna. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- k-l-k- c-y-v-n-g- v-n-. --------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by kelіkh chyrvonaga vіna.
Ja bih rado čašu bijelog vina. Я --цеў бы - хацел---- -е-іх -е-аг------. Я хацеў бы / хацела бы келіх белага віна. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- к-л-х б-л-г- в-н-. ----------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы келіх белага віна. 0
Ya kha-s-- b--/--ha-s-la by-kel--h------- v-na. Ya khatseu by / khatsela by kelіkh belaga vіna. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- k-l-k- b-l-g- v-n-. ----------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by kelіkh belaga vіna.
Ja bih rado bocu pjenušca. Я -ац-- бы /-х-ц-ла -- бу-э--к- --------а--. Я хацеў бы / хацела бы бутэльку шампанскага. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- б-т-л-к- ш-м-а-с-а-а- -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы бутэльку шампанскага. 0
Ya -h-ts---by /-k--ts-la b- --t-l-ku sh-mpans----. Ya khatseu by / khatsela by butel’ku shampanskaga. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- b-t-l-k- s-a-p-n-k-g-. -------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by butel’ku shampanskaga.
Voliš li ribu? Ты -------ыбу? Ты любіш рыбу? Т- л-б-ш р-б-? -------------- Ты любіш рыбу? 0
T----u-іs- ryb-? Ty lyubіsh rybu? T- l-u-і-h r-b-? ---------------- Ty lyubіsh rybu?
Voliš li govedinu? Ты --біш --а--чыну? Ты любіш ялавічыну? Т- л-б-ш я-а-і-ы-у- ------------------- Ты любіш ялавічыну? 0
Ty-l--b-sh --lavі-h-nu? Ty lyubіsh yalavіchynu? T- l-u-і-h y-l-v-c-y-u- ----------------------- Ty lyubіsh yalavіchynu?
Voliš li svinjetinu? Т--лю--ш---інін-? Ты любіш свініну? Т- л-б-ш с-і-і-у- ----------------- Ты любіш свініну? 0
T- -y-b-s--s--nіnu? Ty lyubіsh svіnіnu? T- l-u-і-h s-і-і-u- ------------------- Ty lyubіsh svіnіnu?
Htio / htjela bih nešto bez mesa. Я --цеў--- / -а-е-а-бы-шт--неб-д-ь-б-з---са. Я хацеў бы / хацела бы што-небудзь без мяса. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ш-о-н-б-д-ь б-з м-с-. -------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы што-небудзь без мяса. 0
Y- --at-eu-b--/ kh--s-la-by------ne--dz’ --z -yas-. Ya khatseu by / khatsela by shto-nebudz’ bez myasa. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-t---e-u-z- b-z m-a-a- --------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by shto-nebudz’ bez myasa.
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Я -ац-ў -- /-хаце-а б---ак---- з -а-о---ны. Я хацеў бы / хацела бы закуску з гародніны. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- з-к-с-у з г-р-д-і-ы- ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы закуску з гародніны. 0
Y---hats-u--y-/---atsela-by z-k-s-u - g-rodn-n-. Ya khatseu by / khatsela by zakusku z garodnіny. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- z-k-s-u z g-r-d-і-y- ------------------------------------------------ Ya khatseu by / khatsela by zakusku z garodnіny.
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Я-х-ц-ў б- /--аце-а--ы-шт---ебуд-ь,-што мож-а--у-к- ------ава--. Я хацеў бы / хацела бы што-небудзь, што можна хутка прыгатаваць. Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ш-о-н-б-д-ь- ш-о м-ж-а х-т-а п-ы-а-а-а-ь- ---------------------------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы што-небудзь, што можна хутка прыгатаваць. 0
Ya k-a-seu by---khat--la b- s-----eb--z-- --to--o--na -hu-k- pr-gat-v-ts’. Ya khatseu by / khatsela by shto-nebudz’, shto mozhna khutka prygatavats’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- s-t---e-u-z-, s-t- m-z-n- k-u-k- p-y-a-a-a-s-. -------------------------------------------------------------------------- Ya khatseu by / khatsela by shto-nebudz’, shto mozhna khutka prygatavats’.
Želite li to s rižom? Ва--п-да-----т--з --сам? Вам падаць гэта з рысам? В-м п-д-ц- г-т- з р-с-м- ------------------------ Вам падаць гэта з рысам? 0
V-m-p-dat-’ g------ry-a-? Vam padats’ geta z rysam? V-m p-d-t-’ g-t- z r-s-m- ------------------------- Vam padats’ geta z rysam?
Želite li to s tjesteninom? Ва---ада-- -э-а з-л-к--най? Вам падаць гэта з локшынай? В-м п-д-ц- г-т- з л-к-ы-а-? --------------------------- Вам падаць гэта з локшынай? 0
V-m-pa-at-’-get- z--ok--y-ay? Vam padats’ geta z lokshynay? V-m p-d-t-’ g-t- z l-k-h-n-y- ----------------------------- Vam padats’ geta z lokshynay?
Želite li to s krumpirom? Вам-па--ць---т--з -у-ь-а-? Вам падаць гэта з бульбай? В-м п-д-ц- г-т- з б-л-б-й- -------------------------- Вам падаць гэта з бульбай? 0
V-m --d-ts- -eta-- -----a-? Vam padats’ geta z bul’bay? V-m p-d-t-’ g-t- z b-l-b-y- --------------------------- Vam padats’ geta z bul’bay?
To mi nije ukusno. Г-т----смачн-. Гэта нясмачна. Г-т- н-с-а-н-. -------------- Гэта нясмачна. 0
G-t---y-sma-h-a. Geta nyasmachna. G-t- n-a-m-c-n-. ---------------- Geta nyasmachna.
Jelo je hladno. Е-- --л-----. Ежа халодная. Е-а х-л-д-а-. ------------- Ежа халодная. 0
E-h--k------a-a. Ezha khalodnaya. E-h- k-a-o-n-y-. ---------------- Ezha khalodnaya.
To ja nisam naručio / naručila. Я ----г--не-з--аз--ў / не---к-зва--. Я гэтага не заказваў / не заказвала. Я г-т-г- н- з-к-з-а- / н- з-к-з-а-а- ------------------------------------ Я гэтага не заказваў / не заказвала. 0
Y- -e--ga-n----ka--a- - -e-za-az--l-. Ya getaga ne zakazvau / ne zakazvala. Y- g-t-g- n- z-k-z-a- / n- z-k-z-a-a- ------------------------------------- Ya getaga ne zakazvau / ne zakazvala.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je uspostaviti kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu povijest. Gostione ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se također često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Dali si znao?
Nizozemski spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Nizozemski je materinski jezik za oko 25 milijuna ljudi. Većina njih živi u Nizozemskoj i Belgiji. Ali nizozemski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Nizozemska prije bila kolonijalna sila. Tako je nizozemski bio temelj za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz nizozemskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za nizozemski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će nizozemski u budućnosti potpuno nestati.