Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   ca Els nombres ordinals

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [seixanta-u]

Els nombres ordinals

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski katalonski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. E- pri-----es--- g-n-r. E- p----- m-- é- g----- E- p-i-e- m-s é- g-n-r- ----------------------- El primer mes és gener. 0
Drugi mjesec je veljača. E----g-- mes é--feb-er. E- s---- m-- é- f------ E- s-g-n m-s é- f-b-e-. ----------------------- El segon mes és febrer. 0
Treći mjesec je ožujak. El -e---- --- é-----ç. E- t----- m-- é- m---- E- t-r-e- m-s é- m-r-. ---------------------- El tercer mes és març. 0
Četvrti mjesec je travanj. E- quar----s -s abr-l. E- q---- m-- é- a----- E- q-a-t m-s é- a-r-l- ---------------------- El quart mes és abril. 0
Peti mjesec je svibanj. El-c-nq-è--es és--ai-. E- c----- m-- é- m---- E- c-n-u- m-s é- m-i-. ---------------------- El cinquè mes és maig. 0
Šesti mjesec je lipanj. El -is- ----é--ju-y. E- s--- m-- é- j---- E- s-s- m-s é- j-n-. -------------------- El sisè mes és juny. 0
Šest mjeseci je pola godine. S---me--s s-- --g--ny. S-- m---- s-- m-- a--- S-s m-s-s s-n m-g a-y- ---------------------- Sis mesos són mig any. 0
Siječanj, veljača, ožujak, Gen-r,------r- -ar-, G----- f------ m---- G-n-r- f-b-e-, m-r-, -------------------- Gener, febrer, març, 0
travanj, svibanj i lipanj. a-r-l- ma--,---ny. a----- m---- j---- a-r-l- m-i-, j-n-. ------------------ abril, maig, juny. 0
Sedmi mjesec je srpanj. E- -e-è m-- é- j-lio-. E- s--- m-- é- j------ E- s-t- m-s é- j-l-o-. ---------------------- El setè mes és juliol. 0
Osmi mjesec je kolovoz. E----i-----s -s-a--s-. E- v---- m-- é- a----- E- v-i-è m-s é- a-o-t- ---------------------- El vuitè mes és agost. 0
Deveti mjesec je rujan. E---ovè m-s é- ---e-b-e. E- n--- m-- é- s-------- E- n-v- m-s é- s-t-m-r-. ------------------------ El novè mes és setembre. 0
Deseti mjesec je listopad. El desè---s -s -c---r-. E- d--- m-- é- o------- E- d-s- m-s é- o-t-b-e- ----------------------- El desè mes és octubre. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. L’-nz--me--é- n-v-mbre. L----- m-- é- n-------- L-o-z- m-s é- n-v-m-r-. ----------------------- L’onzè mes és novembre. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. E--d-tzè --- -----s--bre. E- d---- m-- é- d-------- E- d-t-è m-s é- d-s-m-r-. ------------------------- El dotzè mes és desembre. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Do-z- m--os -ón--n --y. D---- m---- s-- u- a--- D-t-e m-s-s s-n u- a-y- ----------------------- Dotze mesos són un any. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, J-----,---os-----t-m---, J------ a----- s-------- J-l-o-, a-o-t- s-t-m-r-, ------------------------ Juliol, agost, setembre, 0
listopad, studeni i prosinac. o-----e,-n--em-re-- ---embr-. o------- n------- i d-------- o-t-b-e- n-v-m-r- i d-s-m-r-. ----------------------------- octubre, novembre i desembre. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...