Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   tl Possessive pronouns 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [animnapu’t pito]

Possessive pronouns 2

Možete kliknuti na svako prazno da vidite tekst ili:   
bosanski tagalog Igra Više
naočale an- s-----n ang salamin 0
On je zaboravio svoje naočale. Na--------- n--- a-- s------ n---. Nakalimutan niya ang salamin niya. 0
Ma gdje su mu naočale? Na---- n--- n----- a-- s------ n---? Nasaan niya naiwan ang salamin niya? 0
sat An- o----n Ang orasan 0
Njegov sat je pokvaren. Si-- a-- r--- n---. Sira ang relo niya. 0
Sat visi na zidu. An- o----- a- n-------- s- d-------. Ang orasan ay nakasabit sa dingding. 0
pasoš an- p-------e ang pasaporte 0
On je izgubio svoj pasoš. Na---- a-- p-------- n---. Nawala ang pasaporte niya. 0
Gdje je onda njegov pasoš? Na---- a-- p-------- n-- k--- g----? Nasaan ang pasaporte nya kung gayon? 0
oni – njihov / njihova / njihovo si-- – k----a sila – kanila 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Hi--- m------ n- m-- b--- a-- k------- m-- m-------. Hindi mahanap ng mga bata ang kanilang mga magulang. 0
Ali eto dolaze njihovi roditelji! Na---- n- a-- k------ m-- m-------! Narito na ang kanyang mga magulang! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ik-- – i-o Ikaw – iyo 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Ku----- a-- i---- b------ G. M-----? Kumusta ang iyong biyahe, G. Müller? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Na---- a-- a---- m-- G. M-----? Nasaan ang asawa mo, G. Müller? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ik-- – i-o Ikaw – iyo 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Ku----- a-- i---- b------ M-. S------? Kumusta ang iyong biyahe, Ms. Schmidt? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Na---- a-- a---- m-- M-. S------? Nasaan ang asawa mo, Ms. Schmidt? 0

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!