Knjiga fraza

bs Pitati za put   »   tl Asking for directions

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [apatnapu]

Asking for directions

Možete kliknuti na svako prazno da vidite tekst ili:   
bosanski tagalog Igra Više
Izvinite! Pa-------! Paumanhin! 0
Možete li mi pomoći? Ma---- m- b- a---- t-------? Maaari mo ba akong tulungan? 0
Gdje ovdje ima dobar restoran? Ma----- b--- m-------- k----- d---? Mayroon bang magandang kainan dito? 0
Idite lijevo iza ugla. Ku----- k- s- k----. Kumanan ka sa kanto. 0
Zatim idite pravo jedan dio puta. Sa-- d-------- k- n- k----. Saka dumiretso ka ng konti. 0
Zatim idite stotinu metara udesno. Pa-------- a- p------ n- i---- d---- m---- p------. Pagkatapos ay pumunta ng isang daang metro pakanan. 0
Možete također uzeti autobus. Ma---- k- r--- s------ n- b--. Maaari ka ring sumakay ng bus. 0
Možete također uzeti tramvaj. Ma---- k- r--- s------ n- t---. Maaari ka ring sumakay ng tram. 0
Možete također jednostavno voziti za mnom. Ma---- m- d-- a---- s----- g---- a-- i---- s-------. Maaari mo din akong sundan gamit ang iyong sasakyan. 0
Kako da dođem do fudbalskog stadiona? Pa--- a-- m----------- s- p----- i-------? Paano ako makakarating sa putbol istadyum? 0
Pređite most! Ta----- m- a-- t----- / T------ k- s- t----! Tawirin mo ang tulay! / Tumawid ka sa tulay! 0
Vozite kroz tunel! Ma------- k- d-------- s- p---------- n- l------! Magmaneho ka dumiretso sa pamamagitan ng lagusan! 0
Vozite do trećeg semafora. Ma------- k- h------- s- p--------- i--- t------. Magmaneho ka hanggang sa pangatlong ilaw trapiko. 0
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. Pa-------- l----- k- s- u---- k---- p------. Pagkatapos lumiko ka sa unang kalye pakanan. 0
Zatim vozite pravo preko sljedeće raskrsnice. Pa-------- a- d-------- h------- s- s------ n- i-----------. Pagkatapos ay dumiretso hanggang sa susunod na interseksyon. 0
Izvinite, kako da dođem do aerodroma? Pa-------- p---- a-- m----------- s- p--------? Paumanhin, paano ako makakarating sa paliparan? 0
Najbolje je da uzmete metro. Ma---- p--- m------- k-. Mabuti pang mag-tren ka. 0
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. Su----- k- l--- h------- s- h----- i-------. Sumakay ka lang hanggang sa huling istasyon. 0

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje takođe imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi jednim drugima takođe šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, hemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas raduje. Takođe zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Da li ste znali?
Srpski je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Evrope. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obavezno učiti srpski!