Knjiga fraza

bs U robnoj kući   »   tl In the department store

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [limampu’t dalawa]

In the department store

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tagalog Igra Više
Hoćemo li ići u jednu robnu kuću? Pu----- b- t--- s- i---- d--------- s----? Pupunta ba tayo sa isang department store? 0
Ja moram obaviti kupovinu. Ka------- k--- m-----. Kailangan kong mamili. 0
Hoću puno toga da kupim. Gu--- k--- m----- n- m-----. Gusto kong mamili ng marami. 0
Gdje su uredski artikli? Na---- a-- m-- g---- s- o------? Nasaan ang mga gamit sa opisina? 0
Trebam koverte i papir za pisma. Ka------- k- n- m-- s---- a- p---- p--- s----. Kailangan ko ng mga sobre at papel pang sulat. 0
Trebam hemijske olovke i flomastere. Ka------- k- n- m-- p------ a- m-- m------. Kailangan ko ng mga panulat at mga markers. 0
Gdje je namještaj? Na---- a-- m-- m-------? Nasaan ang mga muwebles? 0
Trebam ormar i komodu. Ka------- k- n- a------- a- t------. Kailangan ko ng aparador at tokador. 0
Trebam jedan pisaći sto i regal. Ka------- k- n- m--- a- i------. Kailangan ko ng mesa at istante. 0
Gdje su igračke? Na---- a-- m-- l-----? Nasaan ang mga laruan? 0
Trebam jednu lutku i medvjedića. Ka------- k- n- m----- a- t---- b---. Kailangan ko ng manika at teddy bear. 0
Trebam fudbalsku loptu i šah. Ka------- k- n- b--- p--- p----- a- l----- c----. Kailangan ko ng bola pang putbol at larong chess. 0
Gdje je alat? Na---- a-- m-- k---------- s- p---------? Nasaan ang mga kasangkapan sa pagkumpuni? 0
Trebam čekić i kliješta. Ka------- k- n- m------- a- p---- n- p----. Kailangan ko ng martilyo at pares ng plays. 0
Trebam bušilicu i odvijač. Ka------- k- n- i---- d---- a- i---- d-------------. Kailangan ko ng isang drill at isang distornilyador. 0
Gdje je nakit? Na---- b---- a-- m-- a-----? Nasaan banda ang mga alahas? 0
Trebam ogrlicu i narukvicu. Ka------- k- n- i---- k------ a- i---- p-------. Kailangan ko ng isang kwintas at isang pulseras. 0
Trebam prsten i naušnice. Ka------- k- n- s------- a- h----. Kailangan ko ng singsing at hikaw. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga. To područje kontrolira jezičke procese. Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika. Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona. Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!