Knjiga fraza

bs Aktivnosti na godišnjem odmoru   »   lv Aktivitātes atvaļinājuma laikā

48 [četrdeset i osam]

Aktivnosti na godišnjem odmoru

Aktivnosti na godišnjem odmoru

48 [četrdesmit astoņi]

Aktivitātes atvaļinājuma laikā

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Je li plaža čista? V----lu--a-e -- tī--? V-- p------- i- t---- V-i p-u-m-l- i- t-r-? --------------------- Vai pludmale ir tīra? 0
Može li se tamo kupati? V-i tur--a--peldēt--s? V-- t-- v-- p--------- V-i t-r v-r p-l-ē-i-s- ---------------------- Vai tur var peldēties? 0
Nije li opasno tamo se kupati? Vai n-v-b-s-a-i tu- p-l----es? V-- n-- b------ t-- p--------- V-i n-v b-s-a-i t-r p-l-ē-i-s- ------------------------------ Vai nav bīstami tur peldēties? 0
Može li se ovdje iznajmiti suncobran? V-- te v----z--m-t ---l-------? V-- t- v-- i------ s----------- V-i t- v-r i-n-m-t s-u-e-s-r-u- ------------------------------- Vai te var iznomāt saulessargu? 0
Može li se ovdje iznajmiti ležaljka? V-- -e-v-r-iz-o-āt--u--m---sl-? V-- t- v-- i------ g----------- V-i t- v-r i-n-m-t g-ļ-m-r-s-u- ------------------------------- Vai te var iznomāt guļamkrēslu? 0
Može li se ovdje iznajmiti čamac? Va--t- --r--z--m------vu? V-- t- v-- i------ l----- V-i t- v-r i-n-m-t l-i-u- ------------------------- Vai te var iznomāt laivu? 0
Ja bih rado surfao / surfala. E- --b---- pasē----u. E- l------ p--------- E- l-b-r-t p-s-r-o-u- --------------------- Es labprāt pasērfotu. 0
Ja bih rado ronio / ronila. Es --b---t-nirt-. E- l------ n----- E- l-b-r-t n-r-u- ----------------- Es labprāt nirtu. 0
Ja bih rado skijao / skijala na vodi. Es-la--rāt-pab--u--u a----en-sl-pē-. E- l------ p-------- a- ū----------- E- l-b-r-t p-b-a-k-u a- ū-e-s-l-p-m- ------------------------------------ Es labprāt pabrauktu ar ūdensslēpēm. 0
Može li se iznajmiti daska za surfanje? Va--v---iz-o----sēr-d--i? V-- v-- i------ s-------- V-i v-r i-n-m-t s-r-d-l-? ------------------------- Vai var iznomāt sērfdēli? 0
Može li se iznajmiti oprema za ronjenje? Va--va- i--om-- ni-ša-a- -----r--u-? V-- v-- i------ n------- p---------- V-i v-r i-n-m-t n-r-a-a- p-e-e-u-u-? ------------------------------------ Vai var iznomāt niršanas piederumus? 0
Mogu li se iznajmiti vodene skije? V-i------z-o----ū-en--l-p--? V-- v-- i------ ū----------- V-i v-r i-n-m-t ū-e-s-l-p-s- ---------------------------- Vai var iznomāt ūdensslēpes? 0
Ja sam tek početnik. E--e--u-iesācē--. E- e--- i-------- E- e-m- i-s-c-j-. ----------------- Es esmu iesācēja. 0
Ja sam prosječno dobar / dobra. M-na- pra---s-i---idu---as. M---- p------ i- v--------- M-n-s p-a-m-s i- v-d-v-j-s- --------------------------- Manas prasmes ir viduvējas. 0
Snalazim se već s tim. E---o ja--p-o-u. E- t- j-- p----- E- t- j-u p-o-u- ---------------- Es to jau protu. 0
Gdje je ski lift? Kur i- sl-p---j- pa-ē-ā-s? K-- i- s-------- p-------- K-r i- s-ē-o-ā-u p-c-l-j-? -------------------------- Kur ir slēpotāju pacēlājs? 0
Imaš li sa sobom skije? Va--te--ir l-dzi--lē--s? V-- t-- i- l---- s------ V-i t-v i- l-d-i s-ē-e-? ------------------------ Vai tev ir līdzi slēpes? 0
Imaš li obuću za skijanje tu? Va---a- tev-ir l-dzi-s-ē-oša-a--------? V-- t-- t-- i- l---- s--------- z------ V-i t-d t-v i- l-d-i s-ē-o-a-a- z-b-k-? --------------------------------------- Vai tad tev ir līdzi slēpošanas zābaki? 0

Jezik slika

Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od hiljadu riječi. To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora. Slike također mogu brže prenositi emocije. Stoga se u reklamama koristi jako puno slika. Slike funkcioniraju drugačije od jezika. Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito. To znači da cijela slika ima određeni učinak. U jeziku je potrebno više riječi. Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim. Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik. S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike. Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti. Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik. Kada se nešto snimi, možemo gledati slike. Međutim, poruka filma nije konkretna. Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna. Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija. Dobar primjer za to su piktogrami. Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi. Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizuelne komunikacije. Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja. Na njemu je prikazana prekrižena cigareta. Slike globalizacijom postaju sve važnije. Jezik slika se takođe mora naučiti. On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle. Pošto naša kultura utječe na razumijevanje slika. Ono što vidimo zavisi od mnogo različitih čimbenika. Dakle, neki ljudi ne vide cigaretu, već samo tamne linije.
Da li ste to znali?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika. Najveća srodnost turskog je s azerbejdžanskim jezikom. To je maternji ili drugi jezik za više od 80 miliona ljudi. Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu. Iseljenici su donijeli turski i u Evropu, Ameriku i Australiju. I na turski su utjecali drugi jezici. U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog. Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika. Istanbulski dijalekt se pri tome smatra osnovom današnjeg književnog jezika. Gramatika poznaje ukupno šest padeža. Karakteristika turskog je takođe aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima. Redoslijed tih nastavaka je tačno utvrđen, iako ih može biti mnogo. Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.