Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da li   »   lv Palīgteikumi ar vai

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa da li

Zavisne rečenice sa da li

93 [deviņdesmit trīs]

Palīgteikumi ar vai

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Ne znam da li me on voli. Es nez--u,-vai-v-ņ--man- mīl. E- n------ v-- v--- m--- m--- E- n-z-n-, v-i v-ņ- m-n- m-l- ----------------------------- Es nezinu, vai viņš mani mīl. 0
Ne znam da li će se on vratiti. E- n-z-----v-i-v-ņ- nāk--a---kaļ. E- n------ v-- v--- n--- a------- E- n-z-n-, v-i v-ņ- n-k- a-p-k-ļ- --------------------------------- Es nezinu, vai viņš nāks atpakaļ. 0
Ne znam da li će me nazvati. Es --z-nu---ai-viņ---a--piez---īs. E- n------ v-- v--- m-- p--------- E- n-z-n-, v-i v-ņ- m-n p-e-v-n-s- ---------------------------------- Es nezinu, vai viņš man piezvanīs. 0
Da li on mene ipak voli? V-- v-ņš------m-l? V-- v--- m--- m--- V-i v-ņ- m-n- m-l- ------------------ Vai viņš mani mīl? 0
Da li će se on ipak vratiti? Va---i-š---ks-a-pak-ļ? V-- v--- n--- a------- V-i v-ņ- n-k- a-p-k-ļ- ---------------------- Vai viņš nāks atpakaļ? 0
Da li će me on ipak nazvati? V-- ---- --n-p-ez---ī-? V-- v--- m-- p--------- V-i v-ņ- m-n p-e-v-n-s- ----------------------- Vai viņš man piezvanīs? 0
Pitam se da li on misli na mene. Es j----ju-s--,---i---ņ--do-- par --n-? E- j------ s--- v-- v--- d--- p-- m---- E- j-u-ā-u s-v- v-i v-ņ- d-m- p-r m-n-? --------------------------------------- Es jautāju sev, vai viņš domā par mani? 0
Pitam se da li on ima drugu. E- -au---u sev,-vai -iņam ir-kāda--ita? E- j------ s--- v-- v---- i- k--- c---- E- j-u-ā-u s-v- v-i v-ņ-m i- k-d- c-t-? --------------------------------------- Es jautāju sev, vai viņam ir kāda cita? 0
Pitam se da li on laže. Es-----āju -e-,--a- viņš-mel-? E- j------ s--- v-- v--- m---- E- j-u-ā-u s-v- v-i v-ņ- m-l-? ------------------------------ Es jautāju sev, vai viņš melo? 0
Misli li on ipak na mene? Va- v-ņš--o-- -ar-man-? V-- v--- d--- p-- m---- V-i v-ņ- d-m- p-r m-n-? ----------------------- Vai viņš domā par mani? 0
Ima li on ipak neku drugu? Va- vi-am -- -ād--c--a? V-- v---- i- k--- c---- V-i v-ņ-m i- k-d- c-t-? ----------------------- Vai viņam ir kāda cita? 0
Kaže li on ipak istinu? V-i-v-ņ- --k- -atie-īb-? V-- v--- s--- p--------- V-i v-ņ- s-k- p-t-e-ī-u- ------------------------ Vai viņš saka patiesību? 0
Sumnjam da li me on stvarno voli. Es ----o-,---i------ņa- -ati--ā- --t-ku. E- š------ v-- e- v---- p------- p------ E- š-u-o-, v-i e- v-ņ-m p-t-e-ā- p-t-k-. ---------------------------------------- Es šaubos, vai es viņam patiešām patīku. 0
Sumnjam da li će mi pisati. E- ---------ai -i-š-m-n--akst-s. E- š------ v-- v--- m-- r------- E- š-u-o-, v-i v-ņ- m-n r-k-t-s- -------------------------------- Es šaubos, vai viņš man rakstīs. 0
Sumnjam da li će me oženiti. Es--a--o-, v---vi-- m-ni pr---s. E- š------ v-- v--- m--- p------ E- š-u-o-, v-i v-ņ- m-n- p-e-ē-. -------------------------------- Es šaubos, vai viņš mani precēs. 0
Da li on mene stvarno voli? V---es-vi--m-p---e-ā---at--u? V-- e- v---- p------- p------ V-i e- v-ņ-m p-t-e-ā- p-t-k-? ----------------------------- Vai es viņam patiešām patīku? 0
Da li će mi ipak pisati? V-i -iņš -a- --k-t-s? V-- v--- m-- r------- V-i v-ņ- m-n r-k-t-s- --------------------- Vai viņš man rakstīs? 0
Da li će me ipak oženiti? V-i viņ- -a-i -r-c--? V-- v--- m--- p------ V-i v-ņ- m-n- p-e-ē-? --------------------- Vai viņš mani precēs? 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika. Ona je osnova za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...