Knjiga fraza

bs Voće i životne namirnice   »   lv Augļi un pārtikas produkti

15 [petnaest]

Voće i životne namirnice

Voće i životne namirnice

15 [piecpadsmit]

Augļi un pārtikas produkti

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Ja imam jagodu. M-n--- zemene. M-- i- z------ M-n i- z-m-n-. -------------- Man ir zemene. 0
Ja imam kivi i lubenicu. Ma- i- ki----- --lon-. M-- i- k--- u- m------ M-n i- k-v- u- m-l-n-. ---------------------- Man ir kivi un melone. 0
Ja imam narandžu i grejpfrut. M----r ap-l-ī-s -n gre----t-. M-- i- a------- u- g--------- M-n i- a-e-s-n- u- g-e-f-ū-s- ----------------------------- Man ir apelsīns un greifrūts. 0
Ja imam jabuku i mango. M---i- ābo-- -- -ang-. M-- i- ā---- u- m----- M-n i- ā-o-s u- m-n-o- ---------------------- Man ir ābols un mango. 0
Ja imam bananu i ananas. M-n -- ----ns u- ana---s. M-- i- b----- u- a------- M-n i- b-n-n- u- a-a-a-s- ------------------------- Man ir banāns un ananass. 0
Ja pravim voćnu salatu. E--gat--o-u-au--- -al--us. E- g------- a---- s------- E- g-t-v-j- a-g-u s-l-t-s- -------------------------- Es gatavoju augļu salātus. 0
Ja jedem tost. Es --u tos-ermaiz-. E- ē-- t----------- E- ē-u t-s-e-m-i-i- ------------------- Es ēdu tostermaizi. 0
Ja jedem tost s maslacem. Es -d-----te-ma-z- ar-s-i--tu. E- ē-- t---------- a- s------- E- ē-u t-s-e-m-i-i a- s-i-s-u- ------------------------------ Es ēdu tostermaizi ar sviestu. 0
Ja jedem tost s maslacem i marmeladom. Es ē----o-term-iz--a------s-- ---m-r---ā--. E- ē-- t---------- a- s------ u- m--------- E- ē-u t-s-e-m-i-i a- s-i-s-u u- m-r-e-ā-i- ------------------------------------------- Es ēdu tostermaizi ar sviestu un marmelādi. 0
Ja jedem sendvič. Es---- -e-d----. E- ē-- s-------- E- ē-u s-n-v-č-. ---------------- Es ēdu sendviču. 0
Ja jedem sendvič s margarinom. E---d--s--d-i-u-ar--a--a--nu. E- ē-- s------- a- m--------- E- ē-u s-n-v-č- a- m-r-a-ī-u- ----------------------------- Es ēdu sendviču ar margarīnu. 0
Ja jedem sendvič s margarinom i paradajzom. Es-ē-- ---d-iču -- -arg-rī-u ----omā-u. E- ē-- s------- a- m-------- u- t------ E- ē-u s-n-v-č- a- m-r-a-ī-u u- t-m-t-. --------------------------------------- Es ēdu sendviču ar margarīnu un tomātu. 0
Mi trebamo hljeba / kruha i riže. Mu---v-j------z- ---r--us. M--- v---- m---- u- r----- M-m- v-j-g m-i-i u- r-s-s- -------------------------- Mums vajag maizi un rīsus. 0
Mi trebamo ribu i odreske. Mum----j-g--i-i- un s--i-us. M--- v---- z---- u- s------- M-m- v-j-g z-v-s u- s-e-k-s- ---------------------------- Mums vajag zivis un steikus. 0
Mi trebamo picu i špagete. M--- v--a- pic- un -pa--t-. M--- v---- p--- u- s------- M-m- v-j-g p-c- u- s-a-e-i- --------------------------- Mums vajag picu un spageti. 0
Šta još trebamo? K----ms -ē--v-j--? K- m--- v-- v----- K- m-m- v-l v-j-g- ------------------ Ko mums vēl vajag? 0
Mi trebamo mrkvu i paradajz za supu. M-ms-v--ag---r-ān-- -- tomāt-s--up--. M--- v---- b------- u- t------ z----- M-m- v-j-g b-r-ā-u- u- t-m-t-s z-p-i- ------------------------------------- Mums vajag burkānus un tomātus zupai. 0
Gdje je supermarket? K-r i------v--k--s? K-- i- l----------- K-r i- l-e-v-i-a-s- ------------------- Kur ir lielveikals? 0

Mediji i jezik

Na naš jezik takođe utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što brže izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobija verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Takođe postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tome ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Nauka na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Takođe: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas raduje!
Da li ste to znali?
Gruzijski govori oko 4 miliona ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezički fond govori puno o historiji Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!