Knjiga fraza

bs Veznici 2   »   lv Saikļi 2

95 [devedeset i pet]

Veznici 2

Veznici 2

95 [deviņdesmit pieci]

Saikļi 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Od kada ona ne radi više? Ko-š ------ai-----ņa -a-r--n-s-r-dā? K--- k--- l---- v--- v---- n-------- K-p- k-r- l-i-a v-ņ- v-i-s n-s-r-d-? ------------------------------------ Kopš kura laika viņa vairs nestrādā? 0
Od njene udaje? K--- i--p---ēju---s? K--- i- p----------- K-p- i- p-e-ē-u-i-s- -------------------- Kopš ir precējusies? 0
Da, ona ne radi više od kada se vjenčala. Jā- v-ņ- va--s ---t--dā, k-pš -r ---c---s---. J-- v--- v---- n-------- k--- i- p----------- J-, v-ņ- v-i-s n-s-r-d-, k-p- i- p-e-ē-u-i-s- --------------------------------------------- Jā, viņa vairs nestrādā, kopš ir precējusies. 0
Od kada se vjenčala, ona ne radi više. Kop--viņ--ir-prec--u---s,--iņa va-r--n--trā--. K--- v--- i- p----------- v--- v---- n-------- K-p- v-ņ- i- p-e-ē-u-i-s- v-ņ- v-i-s n-s-r-d-. ---------------------------------------------- Kopš viņa ir precējusies, viņa vairs nestrādā. 0
Od kada se oni poznaju, sretni su. Ko-š vi-i-pa---t-vie-s o-r-, vi-- -r l------. K--- v--- p----- v---- o---- v--- i- l------- K-p- v-ņ- p-z-s- v-e-s o-r-, v-ņ- i- l-i-ī-i- --------------------------------------------- Kopš viņi pazīst viens otru, viņi ir laimīgi. 0
Od kada imaju djecu, izlaze rjeđe. Kop--viņi-- -r b---i,-vi-i -et- ka----u- iz--t. K--- v----- i- b----- v--- r--- k--- k-- i----- K-p- v-ņ-e- i- b-r-i- v-ņ- r-t- k-u- k-r i-i-t- ----------------------------------------------- Kopš viņiem ir bērni, viņi reti kaut kur iziet. 0
Kada će ona telefonirati? K-d viņ---unā p- te-e--nu? K-- v--- r--- p- t-------- K-d v-ņ- r-n- p- t-l-f-n-? -------------------------- Kad viņa runā pa telefonu? 0
Za vrijeme vožnje? B--uci--a--a-kā? B-------- l----- B-a-c-e-a l-i-ā- ---------------- Brauciena laikā? 0
Da, dok vozi auto. Jā, -a- -i-a bra-c-ar-m--ī--. J-- k-- v--- b---- a- m------ J-, k-d v-ņ- b-a-c a- m-š-n-. ----------------------------- Jā, kad viņa brauc ar mašīnu. 0
Ona telefonira dok vozi auto. V-ņ- -un- -a-tele--n-, -ad b---c--r-ma-ī-u. V--- r--- p- t-------- k-- b---- a- m------ V-ņ- r-n- p- t-l-f-n-, k-d b-a-c a- m-š-n-. ------------------------------------------- Viņa runā pa telefonu, kad brauc ar mašīnu. 0
Ona gleda televiziju dok pegla. Vi-- s----- telev--o--- -ad--l-di-a. V--- s----- t---------- k-- g------- V-ņ- s-a-ā- t-l-v-z-r-, k-d g-u-i-a- ------------------------------------ Viņa skatās televizoru, kad gludina. 0
Ona sluša muziku dok radi zadaću. Vi-a --a-sās mūzik-- -ad-pilda --de-umu-. V--- k------ m------ k-- p---- u--------- V-ņ- k-a-s-s m-z-k-, k-d p-l-a u-d-v-m-s- ----------------------------------------- Viņa klausās mūziku, kad pilda uzdevumus. 0
Ja ne vidim ništa, kada nemam naočale. Es-ne-o -e----u- ja-m-n-nav --i---. E- n--- n------- j- m-- n-- b------ E- n-k- n-r-d-u- j- m-n n-v b-i-ļ-. ----------------------------------- Es neko neredzu, ja man nav briļļu. 0
Ja ne razumijem ništa, kada je muzika tako glasna. Es----o-ne--p-o--,-j-----ika-i- -i--s-aļ-. E- n--- n--------- j- m----- i- t-- s----- E- n-k- n-s-p-o-u- j- m-z-k- i- t-k s-a-a- ------------------------------------------ Es neko nesaprotu, ja mūzika ir tik skaļa. 0
Ne osjećam mirise, kada imam prehladu. E- n-ko -e-a-----ja --n -r---s---. E- n--- n------- j- m-- i- i------ E- n-k- n-s-o-u- j- m-n i- i-s-a-. ---------------------------------- Es neko nesaožu, ja man ir iesnas. 0
Mi uzimamo taksi, аkо kiša pada. Mē-------m --k-o-et----ja-līs---e---. M-- ņ----- t---------- j- l-- l------ M-s ņ-m-i- t-k-o-e-r-, j- l-s l-e-u-. ------------------------------------- Mēs ņemsim taksometru, ja līs lietus. 0
Putovaćemo oko svijeta, ako dobijemo na lotu. Mē- -p--ļ-s-m p-s--li, -a lai-ēs-m-l-t--ij-. M-- a-------- p------- j- l------- l-------- M-s a-c-ļ-s-m p-s-u-i- j- l-i-ē-i- l-t-r-j-. -------------------------------------------- Mēs apceļosim pasauli, ja laimēsim loterijā. 0
Mi ćemo početi sa jelom, ako on ne dođe uskoro. M-s s--sim-ēst- ---vi-- --ī--n--ūs -l--. M-- s----- ē--- j- v--- d--- n---- k---- M-s s-k-i- ē-t- j- v-ņ- d-ī- n-b-s k-ā-. ---------------------------------------- Mēs sāksim ēst, ja viņa drīz nebūs klāt. 0

Jezici Evropske unije

Europska unija se danas sastoji od preko 25 država. U budućnosti Evropskoj uniji će pripadati još više zemalja. Sa svakom novom zemljom u EU dolazi i jedan novi jezik. Trenutno se u EU govori više od 20 različitih jezika. Svi jezici Evropske unije su ravnopravni. Ta raznovrsnost jezika je fascinantna. Međutim, može stvarati i probleme. Skeptici smatraju da je puno jezika prepreka za EU. Oni sprјečavaju učinkovitu saradnju. Mnogi stoga smatraju da bi trebalo da postoj jedan zajednički jezik. Tim jezikom bi se trebale sporazumijevati sve zemlje. No to nije tako jednostavno. Nijedan jezik ne može biti imenovan jedinim službenim jezikom. Ostale zemlje bi se osjećale oštećenima. Usto ni ne postoji pravi neutralni jezik u Evropi. Ni vještački jezik, poput еsperanta, ne bi funkcionirao. Jer se kroz jezik odražava i kultura zemlje. Stoga se nijedna zemlja ne želi odreći svog jezika. Zemlje svoj jezik posmatraju kao dio svog identiteta. Politika jezika predstavlja bitnu stavku na programu EU. Čak postoji i povjerenik za višejezičnost. EU ima najviše prevodilaca i tumača na svijetu. Oko 3.500 ljudi radi na ostvarivanju sporazuma. Uprkos tome, ne mogu se uvijek svi dokumenti prevesti. To bi iziskivalo puno vremena i novaca. Većina dokumenata se prevodi samo na nekoliko jezika. Broj jezika je jedan od najvećih izazova EU. Evropa bi se trebala ujediniti a da ne izgubi tu raznolikost identiteta.