Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   ku Small Talk 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [bîst]

Small Talk 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Raskomotite se! L---i--ti-a xw- b-nê-i-! Li rihetiya xwe binêrin! L- r-h-t-y- x-e b-n-r-n- ------------------------ Li rihetiya xwe binêrin! 0
Osjećajte se kao kod kuće! X-e-w-kî di----a -we----bih-s-bîni-. Xwe wekî di mala xwe de bihesibînin. X-e w-k- d- m-l- x-e d- b-h-s-b-n-n- ------------------------------------ Xwe wekî di mala xwe de bihesibînin. 0
Šta želite piti? Hû----x-az-n -i-v--w-n? Hûn dixwazin çi vexwin? H-n d-x-a-i- ç- v-x-i-? ----------------------- Hûn dixwazin çi vexwin? 0
Volite li muziku? Hû- ---m---kê hez d----? Hûn ji muzîkê hez dikin? H-n j- m-z-k- h-z d-k-n- ------------------------ Hûn ji muzîkê hez dikin? 0
Ja volim klasičnu muziku. E---i--u-î-- k-asî- hez-di---. Ez ji muzîka klasîk hez dikim. E- j- m-z-k- k-a-î- h-z d-k-m- ------------------------------ Ez ji muzîka klasîk hez dikim. 0
Ovdje su moji CD-ovi. CD--n m---l- --r-i-. CDyên min li vir in. C-y-n m-n l- v-r i-. -------------------- CDyên min li vir in. 0
Svirate li neki instrument? Hûn -i-a-û-e-e--uzîk- dixin? Hûn li amûreke muzîkê dixin? H-n l- a-û-e-e m-z-k- d-x-n- ---------------------------- Hûn li amûreke muzîkê dixin? 0
Ovdje je moja gitara. G--ara m-- -----r -. Gîtara min li vir e. G-t-r- m-n l- v-r e- -------------------- Gîtara min li vir e. 0
Pjevate li rado? H---ji --ran----y- -----ik--? Hûn ji stranbêjiyê hez dikin? H-n j- s-r-n-ê-i-ê h-z d-k-n- ----------------------------- Hûn ji stranbêjiyê hez dikin? 0
Imate li djece? Z-r-k-- w- -en-? Zarokên we hene? Z-r-k-n w- h-n-? ---------------- Zarokên we hene? 0
Imate li psa? K--ik- -e---y-? Kuçikê we heye? K-ç-k- w- h-y-? --------------- Kuçikê we heye? 0
Imate li mačku? Pi-î-a----hey-? Pisîka we heye? P-s-k- w- h-y-? --------------- Pisîka we heye? 0
Ovdje su moje knjige. P-r---ê- min l- v-- -n. Pirtûkên min li vir in. P-r-û-ê- m-n l- v-r i-. ----------------------- Pirtûkên min li vir in. 0
Upravo čitam ovu knjigu. Ez ---de-ê--ê pi---kê-d--wî-i-. Ez vê demê vê pirtûkê dixwînim. E- v- d-m- v- p-r-û-ê d-x-î-i-. ------------------------------- Ez vê demê vê pirtûkê dixwînim. 0
Šta rado čitate? T---i x-a-dina ç- -e--dikî? Tu ji xwandina çi hez dikî? T- j- x-a-d-n- ç- h-z d-k-? --------------------------- Tu ji xwandina çi hez dikî? 0
Idete li rado na koncert? Tu j--çu-î-a-kons-rê--e--di-î? Tu ji çuyîna konserê hez dikî? T- j- ç-y-n- k-n-e-ê h-z d-k-? ------------------------------ Tu ji çuyîna konserê hez dikî? 0
Idete li rado u pozorište? Tu -i-ç-yî----a--yê---- --k-? Tu ji çuyîna şanoyê hez dikî? T- j- ç-y-n- ş-n-y- h-z d-k-? ----------------------------- Tu ji çuyîna şanoyê hez dikî? 0
Idete li rado u operu? T--j- -uy--- --e-ay--he- -ikî? Tu ji çuyîna operayê hez dikî? T- j- ç-y-n- o-e-a-ê h-z d-k-? ------------------------------ Tu ji çuyîna operayê hez dikî? 0

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?