Knjiga fraza

bs Dijelovi tijela   »   ku Parts of the body

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [pêncî û heşt]

Parts of the body

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Ja crtam muškarca. Ez w----- z------- ç------. Ez wêneyê zilamekî çêdikim. 0
Prvo glavu. Pê-- s---. Pêşî serî. 0
Muškarac nosi šešir. Ku-- z----- h---. Kumê zilamî heye. 0
Kosa se ne vidi. Po- n--- x--------. Por nayê xuyakirin. 0
Uši se također ne vide. Gu- j- x--- n----. Guh jî xuya nabin. 0
Leđa se također ne vide. Pi-- j- n--- x--------. Pişt jî nayê xuyakirin. 0
Ja crtam oči i usta. Ça--- w- û d--- w- x-- d----. Çavên wî û devê wî xêz dikim. 0
Muškarac pleše i smije se. Zi--- d--- d--- û d-----. Zilam dans dike û dikene. 0
Muškarac ima dug nos. Zi--- x---- p----- d---- e Zilam xwedî pozekî dirêj e 0
On nosi štap u rukama. Di d---- w- d- g------ h---. Di destê wî de gopalek heye. 0
On također nosi šal oko vrata. Di s---- w- d- d------- h---. Di stuyê wî de desmalek heye. 0
Zima je i hladno je. Zi------ e û h--- s-- e. Zivistan e û hewa sar e. 0
Ruke su snažne. Mi- a b- b---- i-. Mil a bi bihêz in. 0
Noge su također snažne. Çî- j- a b---- i-. Çîm jî a bihêz in. 0
Muškarac je od snijega. Zi--- j- b---- y-. Zilam ji berfê ye. 0
On ne nosi hlače i kaput. Şa- û q----- w- n---. Şal û qapûtê wî nîne. 0
Ali muškarac se ne smrzava. Lê---- z---- n-------. Lêbelê zilam nacemide. 0
On je snjegović. Ew b----------- e. Ew berfezilamek e. 0

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Naučnici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike. Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...