Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   mk Мал разговор 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [дваесет]

20 [dvayesyet]

Мал разговор 1

[Mal razguovor 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Raskomotite se! Раск-м---те се! Р---------- с-- Р-с-о-о-е-е с-! --------------- Раскомотете се! 0
Rasko------y--sye! R------------ s--- R-s-o-o-y-t-e s-e- ------------------ Raskomotyetye sye!
Osjećajte se kao kod kuće! Ч--ств--ајте се -а-о -ома! Ч----------- с- к--- д---- Ч-в-т-у-а-т- с- к-к- д-м-! -------------------------- Чувствувајте се како дома! 0
C----s-vo---ј--e-s-e k--o dom-! C--------------- s-- k--- d---- C-o-v-t-o-v-ј-y- s-e k-k- d-m-! ------------------------------- Choovstvoovaјtye sye kako doma!
Šta želite piti? Шт- с-ка-- -а--е-н---ет-? Ш-- с----- д- с- н------- Ш-о с-к-т- д- с- н-п-е-е- ------------------------- Што сакате да се напиете? 0
Sh-o-s-k-t---da-s-e -apiyet--? S--- s------ d- s-- n--------- S-t- s-k-t-e d- s-e n-p-y-t-e- ------------------------------ Shto sakatye da sye napiyetye?
Volite li muziku? С-к--е--и м---ка? С----- л- м------ С-к-т- л- м-з-к-? ----------------- Сакате ли музика? 0
Saka-y- -i-m-ozi--? S------ l- m------- S-k-t-e l- m-o-i-a- ------------------- Sakatye li moozika?
Ja volim klasičnu muziku. Ј-с-ја с-ка--клас--нат---у----. Ј-- ј- с---- к--------- м------ Ј-с ј- с-к-м к-а-и-н-т- м-з-к-. ------------------------------- Јас ја сакам класичната музика. 0
Јas-ј- ---am----s---nat- moozi-a. Ј-- ј- s---- k---------- m------- Ј-s ј- s-k-m k-a-i-h-a-a m-o-i-a- --------------------------------- Јas јa sakam klasichnata moozika.
Ovdje su moji CD-ovi. Еве -и --ит- -- –--. Е-- г- м---- C- – а- Е-е г- м-и-е C- – а- -------------------- Еве ги моите CD – а. 0
Y-vye -ui -oi-y- -- - -. Y---- g-- m----- C- – a- Y-v-e g-i m-i-y- C- – a- ------------------------ Yevye gui moitye CD – a.
Svirate li neki instrument? Свири-е-ли на -е----инструме-т? С------ л- н- н---- и---------- С-и-и-е л- н- н-к-ј и-с-р-м-н-? ------------------------------- Свирите ли на некој инструмент? 0
S-i--tye-li na -y-k----nst-o--y--t? S------- l- n- n----- i------------ S-i-i-y- l- n- n-e-o- i-s-r-o-y-n-? ----------------------------------- Sviritye li na nyekoј instroomyent?
Ovdje je moja gitara. Еве ј------т--г---р-. Е-- ј- м----- г------ Е-е ј- м-ј-т- г-т-р-. --------------------- Еве ја мојата гитара. 0
Y-v---јa-----t--g-it--a. Y---- ј- m----- g------- Y-v-e ј- m-ј-t- g-i-a-a- ------------------------ Yevye јa moјata guitara.
Pjevate li rado? С-к--е--и-д- пе-те? С----- л- д- п----- С-к-т- л- д- п-е-е- ------------------- Сакате ли да пеете? 0
S-k-t----i -a p-e----e ? S------ l- d- p------- ? S-k-t-e l- d- p-e-e-y- ? ------------------------ Sakatye li da pyeyetye ?
Imate li djece? И---е -и д-ца? И---- л- д---- И-а-е л- д-ц-? -------------- Имате ли деца? 0
I-atye li---etza? I----- l- d------ I-a-y- l- d-e-z-? ----------------- Imatye li dyetza?
Imate li psa? И-а-е -- куч-? И---- л- к---- И-а-е л- к-ч-? -------------- Имате ли куче? 0
Ima-y- l- --och--? I----- l- k------- I-a-y- l- k-o-h-e- ------------------ Imatye li koochye?
Imate li mačku? Имат- л- -ачка? И---- л- м----- И-а-е л- м-ч-а- --------------- Имате ли мачка? 0
Imatye li--a-hka? I----- l- m------ I-a-y- l- m-c-k-? ----------------- Imatye li machka?
Ovdje su moje knjige. Е-- г- --и------г-. Е-- г- м---- к----- Е-е г- м-и-е к-и-и- ------------------- Еве ги моите книги. 0
Yev-e -ui----tye -nig-i. Y---- g-- m----- k------ Y-v-e g-i m-i-y- k-i-u-. ------------------------ Yevye gui moitye knigui.
Upravo čitam ovu knjigu. Јас се----а --т---ова- к-иг-. Ј-- с--- ј- ч---- о--- к----- Ј-с с-г- ј- ч-т-м о-а- к-и-а- ----------------------------- Јас сега ја читам оваа книга. 0
Ј-s sy-g----a-c--tam --a---nigua. Ј-- s----- ј- c----- o--- k------ Ј-s s-e-u- ј- c-i-a- o-a- k-i-u-. --------------------------------- Јas syegua јa chitam ovaa knigua.
Šta rado čitate? Шт- -----е да ч-та-е? Ш-- с----- д- ч------ Ш-о с-к-т- д- ч-т-т-? --------------------- Што сакате да читате? 0
Shto-----ty--da-ch--a--e? S--- s------ d- c-------- S-t- s-k-t-e d- c-i-a-y-? ------------------------- Shto sakatye da chitatye?
Idete li rado na koncert? С-к--е -и -а о-и-- ----о-ц--т? С----- л- д- о---- н- к------- С-к-т- л- д- о-и-е н- к-н-е-т- ------------------------------ Сакате ли да одите на концерт? 0
S-k---e--i-d------y- -a kon------? S------ l- d- o----- n- k--------- S-k-t-e l- d- o-i-y- n- k-n-z-e-t- ---------------------------------- Sakatye li da oditye na kontzyert?
Idete li rado u pozorište? Са------- ---о--т- во-те-тар? С----- л- д- о---- в- т------ С-к-т- л- д- о-и-е в- т-а-а-? ----------------------------- Сакате ли да одите во театар? 0
Sak-t-e-l---a o--tye ---t-e----? S------ l- d- o----- v- t------- S-k-t-e l- d- o-i-y- v- t-e-t-r- -------------------------------- Sakatye li da oditye vo tyeatar?
Idete li rado u operu? Сакате----да-о-и---на оп-ра? С----- л- д- о---- н- о----- С-к-т- л- д- о-и-е н- о-е-а- ---------------------------- Сакате ли да одите на опера? 0
S--atye l--d- -ditye-n--o-ye--? S------ l- d- o----- n- o------ S-k-t-e l- d- o-i-y- n- o-y-r-? ------------------------------- Sakatye li da oditye na opyera?

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?