Knjiga fraza

bs U banci   »   ku At the bank

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [ şêst]

At the bank

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Ja želim otvoriti račun. Ez d------- h------- j- x-- r- v----. Ez dixwazim hesabekî ji xwe re vekim. 0
Tu je moj pasoš. P-------- m-- l- v-- e. Pasaporta min li vir e. 0
A ovdje je moja adresa. Û n-------- m-- l- v-- e. Û navnîşana min li vir e. 0
Ja želim uplatiti novac na moj račun. Ez d------- l- s-- h----- x-- p--- r------. Ez dixwazim li ser hesabê xwe pere razînim. 0
Ja želim podignuti novac sa svog računa. Ez d------- j- h----- x-- p--- b--------. Ez dixwazim ji hesabê xwe pere bikişînim. 0
Ja želim uzeti izvode sa računa. Ez d------- t------- d- h----- x-- d- w-------. Ez dixwazim tevgerên di hesabê xwe de wergirim. 0
Ja želim unovčiti putnički ček. Ez d------- ç--- g--- h-- b----. Ez dixwazim çeka gerê hûr bikim. 0
Koliki su troškovi? Xe-- ç----- z--- n-? Xerc çiqasî zêde ne? 0
Gdje moram potpisati? Di-- e- ş------- x-- b-------- k-? Divê ez şanenava xwe biavêjime kû? 0
Ja očekujem doznaku iz Njemačke. Ez l- b---- r-------------- j- E-------- m-. Ez li benda raguhezandineke ji Elmanyayê me. 0
Tu je moj broj računa. Ji------ h----- m-- l- v-- e. Jimareya hesabê min li vir e. 0
Da li je novac stigao? Pa-- h--? Pare hat? 0
Ja želim promijeniti taj novac. Ez d------- v- p----- h-- b----. Ez dixwazim vî pereyî hûr bikim. 0
Ja trebam američke dolare. Pê------- m-- b- d------ E-------- h---. Pêwîstiya min bi dolarên Emerîkayê heye. 0
Molim Vas dajte mi sitne novčanice. Ji k----- x-- r- j- m-- r- b-------- p---- b----. Ji kerema xwe re ji min re banknotên piçûk bidin. 0
Ima li ovdje bankomat? Li v-- m--------- p------ h---? Li vir makîneyeke pereyan heye? 0
Koliko novca se može podići? Çi--- p--- d----- b- k-------? Çiqas pere dikare bê kişandin? 0
Koje kreditne kartice se mogu koristiti? Kî--- k----- k------ d------ b--- b--------? Kîanj kartên krediyê dikarin bêne bikaranîn? 0

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče maternji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj maternji jezik. Pošto postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Nauka se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i italijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...