Knjiga fraza

bs nešto željeti   »   ku to like something

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70[heftê]

to like something

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Želite li pušiti? Hû- d------- c----- b--------? Hûn dixwazin cixarê bikişînin? 0
Želite li plesati? Hû- d------- d--- b----? Hûn dixwazin dans bikin? 0
Želite li šetati? Hû- d------- b---- g---? Hûn dixwazin biçin gerê? 0
Ja želim pušiti. Ez d------- c------- b--------. Ez dixwazim cixareyê bikişînim. 0
Želiš li cigaretu? Hû- c--------- d-------? Hûn cixareyekî dixwazin? 0
On želi vatru. Ew a--- d------. Ew agir dixwaze. 0
Ja želim nešto piti. Ez d------- t------ v-----. Ez dixwazim tiştekî vexwim. 0
Ja želim nešto jesti. Ez d------- t------ b-----. Ez dixwazim tiştekî bixwim. 0
Ja se želim malo odmoriti. Ez d------- p----- b---- x-- v----. Ez dixwazim piçekê bêhna xwe vedim. 0
Ja Vas želim nešto pitati. Ez d------- t------ j- w- b-------. Ez dixwazim teştekî ji we bipirsim. 0
Ja Vas želim za nešto zamoliti. Ez d------- t------ j- w- t--- b----. Ez dixwazim tiştekî ji we tika bikim. 0
Ja Vas želim na nešto pozvati. Ez d------- w- v------- t------. Ez dixwazim we vexwînim tiştekî. 0
Šta želite, molim? Hû- ç- d------- j- k----- x-- r-? Hûn çi dixwazin ji kerema xwe re? 0
Želite li kafu? Hû- q-------- d-------? Hûn qehweyekê dixwazin? 0
Ili radije želite čaj? An ç----- h-----------? An çayekê hildibijêrin? 0
Mi se želimo voziti kući. Em d------- b----- m---. Em dixwazin biçine malê. 0
Želite li vi taksi? Hû- t------ d-------? Hûn texsiyê dixwazin? 0
Oni žele telefonirati. Hu- d------- t------- b----. Hun dixwazin telefonê bikin. 0

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja. Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.