Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   be Гутарка 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [дваццаць]

20 [dvatstsats’]

Гутарка 1

[Gutarka 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Raskomotite se! Сяд-йце- -а-і----к-! С------- к--- л----- С-д-й-е- к-л- л-с-а- -------------------- Сядайце, калі ласка! 0
Syaday--e,--al----ska! S--------- k--- l----- S-a-a-t-e- k-l- l-s-a- ---------------------- Syadaytse, kalі laska!
Osjećajte se kao kod kuće! Ад-ува--е----е----д-ма! А-------- с--- я- д---- А-ч-в-й-е с-б- я- д-м-! ----------------------- Адчувайце сябе як дома! 0
Ad-hu---ts---yab---a----m-! A---------- s---- y-- d---- A-c-u-a-t-e s-a-e y-k d-m-! --------------------------- Adchuvaytse syabe yak doma!
Šta želite piti? Ш-о ж-даец---ып-ць? Ш-- ж------ в------ Ш-о ж-д-е-е в-п-ц-? ------------------- Што жадаеце выпіць? 0
S--o-zh--ae-s--vy-і-s’? S--- z-------- v------- S-t- z-a-a-t-e v-p-t-’- ----------------------- Shto zhadaetse vypіts’?
Volite li muziku? В-------е музыку? В- л----- м------ В- л-б-ц- м-з-к-? ----------------- Вы любіце музыку? 0
V- lyubіt-e m-z-k-? V- l------- m------ V- l-u-і-s- m-z-k-? ------------------- Vy lyubіtse muzyku?
Ja volim klasičnu muziku. М-е-па-а-ае--а к---ічн-я-м----а. М-- п--------- к-------- м------ М-е п-д-б-е-ц- к-а-і-н-я м-з-к-. -------------------------------- Мне падабаецца класічная музыка. 0
M----ada-a--s--a--lasі-h-a----u-yka. M-- p----------- k---------- m------ M-e p-d-b-e-s-s- k-a-і-h-a-a m-z-k-. ------------------------------------ Mne padabaetstsa klasіchnaya muzyka.
Ovdje su moji CD-ovi. Во-ь -ае --мп-----ы-кі. В--- м-- к------------- В-с- м-е к-м-а-т-д-с-і- ----------------------- Вось мае кампакт-дыскі. 0
V--’ ------mpa----y---. V--- m-- k------------- V-s- m-e k-m-a-t-d-s-і- ----------------------- Vos’ mae kampakt-dyskі.
Svirate li neki instrument? В- --раеце ---я-і---е-у-з- -узы--ы-----т--м---е? В- i------ н- я----------- м------- і----------- В- i-р-е-е н- я-і---е-у-з- м-з-ч-ы- і-с-р-м-н-е- ------------------------------------------------ Вы iграеце на якім-небудзь музычным інструменце? 0
V- igr----e -a y-kі--n-b--z’-mu----n----n--r---nts-? V- i------- n- y------------ m-------- і------------ V- i-r-e-s- n- y-k-m-n-b-d-’ m-z-c-n-m і-s-r-m-n-s-? ---------------------------------------------------- Vy igraetse na yakіm-nebudz’ muzychnym іnstrumentse?
Ovdje je moja gitara. В-с- ма- --т-ра. В--- м-- г------ В-с- м-я г-т-р-. ---------------- Вось мая гітара. 0
V-s---a-a--іta-a. V--- m--- g------ V-s- m-y- g-t-r-. ----------------- Vos’ maya gіtara.
Pjevate li rado? Вы-лю--це сп-в-ц-? В- л----- с------- В- л-б-ц- с-я-а-ь- ------------------ Вы любіце спяваць? 0
V----ubіtse s-y-v----? V- l------- s--------- V- l-u-і-s- s-y-v-t-’- ---------------------- Vy lyubіtse spyavats’?
Imate li djece? У Ва- ёсць--зе-і? У В-- ё--- д----- У В-с ё-ц- д-е-і- ----------------- У Вас ёсць дзеці? 0
U--as --sts’-d-e-sі? U V-- y----- d------ U V-s y-s-s- d-e-s-? -------------------- U Vas yosts’ dzetsі?
Imate li psa? У--ас--с-ь са--к-? У В-- ё--- с------ У В-с ё-ц- с-б-к-? ------------------ У Вас ёсць сабака? 0
U-V-s -osts---a----? U V-- y----- s------ U V-s y-s-s- s-b-k-? -------------------- U Vas yosts’ sabaka?
Imate li mačku? У Ва----ц- --т? У В-- ё--- к--- У В-с ё-ц- к-т- --------------- У Вас ёсць кот? 0
U Vas -osts- k--? U V-- y----- k--- U V-s y-s-s- k-t- ----------------- U Vas yosts’ kot?
Ovdje su moje knjige. В--ь-ма- -н-жк-. В--- м-- к------ В-с- м-е к-і-к-. ---------------- Вось мае кніжкі. 0
Vos---a--k-іz--і. V--- m-- k------- V-s- m-e k-і-h-і- ----------------- Vos’ mae knіzhkі.
Upravo čitam ovu knjigu. Ц-------ч--а---этую--н---. Ц---- я ч---- г---- к----- Ц-п-р я ч-т-ю г-т-ю к-і-у- -------------------------- Цяпер я чытаю гэтую кнігу. 0
Ts-ape- y----y-ayu-get--- k-і-u. T------ y- c------ g----- k----- T-y-p-r y- c-y-a-u g-t-y- k-і-u- -------------------------------- Tsyaper ya chytayu getuyu knіgu.
Šta rado čitate? Ш-- Вы--юбі-е-чыт---? Ш-- В- л----- ч------ Ш-о В- л-б-ц- ч-т-ц-? --------------------- Што Вы любіце чытаць? 0
S----V----ub---e-chyt-ts-? S--- V- l------- c-------- S-t- V- l-u-і-s- c-y-a-s-? -------------------------- Shto Vy lyubіtse chytats’?
Idete li rado na koncert? В-----з-ц- -а-к-нц----? В- х------ н- к-------- В- х-д-і-е н- к-н-э-т-? ----------------------- Вы ходзіце на канцэрты? 0
Vy-k-odzіtse -a--a-tse-ty? V- k-------- n- k--------- V- k-o-z-t-e n- k-n-s-r-y- -------------------------- Vy khodzіtse na kantserty?
Idete li rado u pozorište? Вы ---з--е-----а--? В- х------ ў т----- В- х-д-і-е ў т-а-р- ------------------- Вы ходзіце ў тэатр? 0
V- ------ts--- -e-tr? V- k-------- u t----- V- k-o-z-t-e u t-a-r- --------------------- Vy khodzіtse u teatr?
Idete li rado u operu? В- хо--і-е-- опе--? В- х------ ў о----- В- х-д-і-е ў о-е-у- ------------------- Вы ходзіце ў оперу? 0
V--k-o-zіts- u-o-e-u? V- k-------- u o----- V- k-o-z-t-e u o-e-u- --------------------- Vy khodzіtse u operu?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?