Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   hy Small Talk 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [քսան]

20 [k’san]

Small Talk 1

[p’vok’rik khosakts’ut’yun 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Raskomotite se! Զ--ց-- ------ր-ար: Զ----- Ձ-- հ------ Զ-ա-ե- Ձ-զ հ-ր-ա-: ------------------ Զգացեք Ձեզ հարմար: 0
Z-ats’yek--Dze- harm-r Z--------- D--- h----- Z-a-s-y-k- D-e- h-r-a- ---------------------- Zgats’yek’ Dzez harmar
Osjećajte se kao kod kuće! Զ-ա-եք-Ձ----նչպ-ս--եր--ա-ը: Զ----- Ձ-- ի----- ձ-- տ---- Զ-ա-ե- Ձ-զ ի-չ-ե- ձ-ր տ-ն-: --------------------------- Զգացեք Ձեզ ինչպես ձեր տանը: 0
Z--t---e-- Dz----nc-’--- -z-r--any Z--------- D--- i------- d--- t--- Z-a-s-y-k- D-e- i-c-’-e- d-e- t-n- ---------------------------------- Zgats’yek’ Dzez inch’pes dzer tany
Šta želite piti? Ի՞նչ--ք-----ւմ-խ-ե-: Ի--- ե- ո----- խ---- Ի-ն- ե- ո-զ-ւ- խ-ե-: -------------------- Ի՞նչ եք ուզում խմել: 0
I՞-c-- ---’-u--m-kh-el I----- y--- u--- k---- I-n-h- y-k- u-u- k-m-l ---------------------- I՞nch’ yek’ uzum khmel
Volite li muziku? Երաժ--ո--յ------րու՞--եք: Ե------------ ս------ ե-- Ե-ա-շ-ո-թ-ո-ն ս-ր-ւ-մ ե-: ------------------------- Երաժշտություն սիրու՞մ եք: 0
Yer-zhs-t----un-si-----yek’ Y-------------- s----- y--- Y-r-z-s-t-t-y-n s-r-՞- y-k- --------------------------- Yerazhshtut’yun siru՞m yek’
Ja volim klasičnu muziku. Ե- -ի---- ----աս-կ-- ե--ժշտ--թ-ու-: Ե- ս----- ե- դ------ ե------------- Ե- ս-ր-ւ- ե- դ-ս-կ-ն ե-ա-շ-ո-թ-ո-ն- ----------------------------------- Ես սիրում եմ դասական երաժշտություն: 0
Yes-sirum ye--da-a--- yer-z----u----n Y-- s---- y-- d------ y-------------- Y-s s-r-m y-m d-s-k-n y-r-z-s-t-t-y-n ------------------------------------- Yes sirum yem dasakan yerazhshtut’yun
Ovdje su moji CD-ovi. Այ-տե- իմ C--ներն ե-: Ա----- ի- C------ ե-- Ա-ս-ե- ի- C---ե-ն ե-: --------------------- Այստեղ իմ CD-ներն են: 0
A-s-eg---m--D--er--yen A------ i- C------ y-- A-s-e-h i- C---e-n y-n ---------------------- Aystegh im CD-nern yen
Svirate li neki instrument? Ե-աժշտակ-ն գո--ի- նվագո--մ եք: Ե--------- գ----- ն------- ե-- Ե-ա-շ-ա-ա- գ-ր-ի- ն-ա-ո-՞- ե-: ------------------------------ Երաժշտական գործիք նվագու՞մ եք: 0
Ye-az--htaka- g--ts-k’-n--g-՞--ye-’ Y------------ g------- n------ y--- Y-r-z-s-t-k-n g-r-s-k- n-a-u-m y-k- ----------------------------------- Yerazhshtakan gortsik’ nvagu՞m yek’
Ovdje je moja gitara. Ս--ի---իթառ- -: Ս- ի- կ----- է- Ս- ի- կ-թ-ռ- է- --------------- Սա իմ կիթառն է: 0
S--im-kit--r-n e S- i- k------- e S- i- k-t-a-r- e ---------------- Sa im kit’arrn e
Pjevate li rado? Հ--ո---ո՞- ե- ե-գու-: Հ--------- ե- ե------ Հ-ճ-ւ-ք-՞- ե- ե-գ-ւ-: --------------------- Հաճույքո՞վ եք երգում: 0
Ha-h--k’---v ye-’-ye-g-m H----------- y--- y----- H-c-u-k-v-՞- y-k- y-r-u- ------------------------ Hachuyk’vo՞v yek’ yergum
Imate li djece? Երեխա-ե- -ւնե-ք: Ե------- ո------ Ե-ե-ա-ե- ո-ն-՞-: ---------------- Երեխաներ ունե՞ք: 0
Ye-ek-an-r-une--’ Y--------- u----- Y-r-k-a-e- u-e-k- ----------------- Yerekhaner une՞k’
Imate li psa? Շո-ն-ու-ե՞ք: Շ--- ո------ Շ-ւ- ո-ն-՞-: ------------ Շուն ունե՞ք: 0
S--n une՞-’ S--- u----- S-u- u-e-k- ----------- Shun une՞k’
Imate li mačku? Կատո- ու--՞-: Կ---- ո------ Կ-տ-ւ ո-ն-՞-: ------------- Կատու ունե՞ք: 0
K--- --e--’ K--- u----- K-t- u-e-k- ----------- Katu une՞k’
Ovdje su moje knjige. Ա-ս-եղ-իմ -րքե-- ե-: Ա----- ի- գ----- ե-- Ա-ս-ե- ի- գ-ք-ր- ե-: -------------------- Այստեղ իմ գրքերն են: 0
Aystegh-i- -r--ye-- --n A------ i- g------- y-- A-s-e-h i- g-k-y-r- y-n ----------------------- Aystegh im grk’yern yen
Upravo čitam ovu knjigu. Այս-պ-հ-ն --- գիրք---մ-կ-----մ: Ա-- պ---- ա-- գ---- ե- կ------- Ա-ս պ-հ-ն ա-ս գ-ր-ն ե- կ-ր-ո-մ- ------------------------------- Այս պահին այս գիրքն եմ կարդում: 0
A-- --h-n ay--gi-k’- y-- -ar-um A-- p---- a-- g----- y-- k----- A-s p-h-n a-s g-r-’- y-m k-r-u- ------------------------------- Ays pahin ays girk’n yem kardum
Šta rado čitate? Ի՞ն- գ--------աճ--յ-ով-կա---ւմ: Ի--- գ--- ե- հ-------- կ------- Ի-ն- գ-ր- ե- հ-ճ-ւ-ք-վ կ-ր-ո-մ- ------------------------------- Ի՞նչ գիրք եք հաճույքով կարդում: 0
I՞-ch- -irk’--e---ha-h----o--ka--um I----- g---- y--- h--------- k----- I-n-h- g-r-’ y-k- h-c-u-k-o- k-r-u- ----------------------------------- I՞nch’ girk’ yek’ hachuyk’ov kardum
Idete li rado na koncert? Հ-ճ---ք-՞---ք համե-գ--ա-ախո--: Հ--------- ե- հ----- հ-------- Հ-ճ-ւ-ք-՞- ե- հ-մ-ր- հ-ճ-խ-ւ-: ------------------------------ Հաճույքո՞վ եք համերգ հաճախում: 0
Ha-h-y-------y-k’ hame-g-h--h--h-m H----------- y--- h----- h-------- H-c-u-k-v-՞- y-k- h-m-r- h-c-a-h-m ---------------------------------- Hachuyk’vo՞v yek’ hamerg hachakhum
Idete li rado u pozorište? Հ--ույ-ո-- ------րո- ---ա--ւ-: Հ--------- ե- թ----- հ-------- Հ-ճ-ւ-ք-՞- ե- թ-տ-ո- հ-ճ-խ-ւ-: ------------------------------ Հաճույքո՞վ եք թատրոն հաճախում: 0
Ha-------o՞- y--’--’at-o- h-cha---m H----------- y--- t------ h-------- H-c-u-k-v-՞- y-k- t-a-r-n h-c-a-h-m ----------------------------------- Hachuyk’vo՞v yek’ t’atron hachakhum
Idete li rado u operu? Հաճո--ք-՞վ--ք օպ-ր--հ-ճ-խու-: Հ--------- ե- օ---- հ-------- Հ-ճ-ւ-ք-՞- ե- օ-ե-ա հ-ճ-խ-ւ-: ----------------------------- Հաճույքո՞վ եք օպերա հաճախում: 0
Ha-huy-’-o-- -ek- o--ra h-cha-hum H----------- y--- o---- h-------- H-c-u-k-v-՞- y-k- o-e-a h-c-a-h-m --------------------------------- Hachuyk’vo՞v yek’ opera hachakhum

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?