Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   ku Past tense 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [heştê û yek]

Past tense 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
pisati ni-------n nivîsandin 0
On je napisao pismo. Wî n------ n-------. Wî nameyek nivîsand. 0
A ona je napisala razglednicu. Û w- q----- n-------. Û wê qartek nivîsand. 0
čitati xw----n xwendin 0
On je čitao ilustrovani časopis. Wî k------ x----. Wî kovarek xwend. 0
A ona je čitala knjigu. Û w- p------- x---d Û wê pirtûkek xwend 0
uzeti we------n wergirtin 0
On je uzeo cigaretu. Wî c-------- w------. Wî cixareyek wergirt. 0
Ona je uzela komad čokolade. Wê q---- ç------- w------. Wê qetek çîkolate wergirt. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Ew (m--) d----- n----- l- e- (j--) d----- b-. Ew (mêr) dilsoz nînbû, lê ew (jin) dilsoz bû. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. Ew (m--) t---- b-- l- e- (j--) j----- b-. Ew (mêr) tiral bû, lê ew (jin) jêhatî bû. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Ew (m--) x---- b-- l- e- (j--) d-------- b-. Ew (mêr) xizan bû, lê ew (jin) dewlemend bû. 0
On nije imao novca, već dugove. Pe-- w- t--- b- l- b--- d---- w- h---. Perê wî tine bû lê belê deynê wî hebû. 0
On nije imao sreće, već peh. Şa--- w- t--- b- l- b--- b----- b-. Şansê wî tine bû lê belê bêşans bû. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Ew s------- n---- l- b--- s-------- b-. Ew serkeftî nînbû lê belê serneketî bû. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. Ew k------ n----- l- b--- b---- b-. Ew kêfxweş nînbû, lê belê bêkêf bû. 0
On nije bio sretan, već nesretan. Ew d----- n----- l- b--- d----- b-. Ew dilşad nînbû, lê belê dilreş bû. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. Ew x-------- n----- l- b--- x------- b-. Ew xwînşîrîn nînbû, lê belê xwîntehl bû. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...