Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   am አነስተኛ ንግግር 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [ሃያ]

20 [haya]

አነስተኛ ንግግር 1

[āch’ach’iri nigigiri 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Raskomotite se! እ-ስዎ- --ናኑ/-አመ-ቹ ! እ---- ያ---- አ--- ! እ-ስ-ን ያ-ና-/ አ-ቻ- ! ------------------ እራስዎን ያዝናኑ/ አመቻቹ ! 0
i---i--n---a---anu/ ā--c-a-h--! i-------- y-------- ā-------- ! i-a-i-o-i y-z-n-n-/ ā-e-h-c-u ! ------------------------------- irasiwoni yazinanu/ āmechachu !
Osjećajte se kao kod kuće! እ-ደ-ትዎ--ሰማዎ-! እ----- ይ----- እ-ደ-ት- ይ-ማ-ት- ------------- እንደቤትዎ ይሰማዎት! 0
in---b--i-----semawot-! i---------- y---------- i-i-e-ē-i-o y-s-m-w-t-! ----------------------- inidebētiwo yisemawoti!
Šta želite piti? ምን-መጠ-- -ፈልጋ-? ም- መ--- ይ----- ም- መ-ጣ- ይ-ል-ሉ- -------------- ምን መጠጣት ይፈልጋሉ? 0
mi-- m-t-et’--- yi--lig---? m--- m--------- y---------- m-n- m-t-e-’-t- y-f-l-g-l-? --------------------------- mini met’et’ati yifeligalu?
Volite li muziku? ሙ-ቃ-ይወዳሉ? ሙ-- ይ---- ሙ-ቃ ይ-ዳ-? --------- ሙዚቃ ይወዳሉ? 0
mu--k-- --we-al-? m------ y-------- m-z-k-a y-w-d-l-? ----------------- muzīk’a yiwedalu?
Ja volim klasičnu muziku. እኔ--መ-----ተ-ነ-በ- ----እ-ዳ-ው። እ- በ---- የ------ ሙ-- እ----- እ- በ-ሳ-ያ የ-ቀ-ባ-ሩ ሙ-ቃ እ-ዳ-ው- --------------------------- እኔ በመሳሪያ የተቀነባበሩ ሙዚቃ እወዳለው። 0
i-- bem--arī----ete-’--eb-ber- ---īk-a-----ale--. i-- b--------- y-------------- m------ i--------- i-ē b-m-s-r-y- y-t-k-e-e-a-e-u m-z-k-a i-e-a-e-i- ------------------------------------------------- inē bemesarīya yetek’enebaberu muzīk’a iwedalewi.
Ovdje su moji CD-ovi. እነ-- የ--ሲዲዎች ናቸው። እ--- የ- ሲ--- ና--- እ-ዚ- የ- ሲ-ዎ- ና-ው- ----------------- እነዚህ የኔ ሲዲዎች ናቸው። 0
i-ez--i-yen- s---wo----n--hew-. i------ y--- s-------- n------- i-e-ī-i y-n- s-d-w-c-i n-c-e-i- ------------------------------- inezīhi yenē sīdīwochi nachewi.
Svirate li neki instrument? የሙ-ቃ-መሳ-ያ---ወት-----? የ--- መ--- መ--- ይ---- የ-ዚ- መ-ሪ- መ-ወ- ይ-ላ-? -------------------- የሙዚቃ መሳሪያ መጫወት ይችላሉ? 0
y-m-zīk-a---s-r-y- me---aw--i yich--a-u? y-------- m------- m--------- y--------- y-m-z-k-a m-s-r-y- m-c-’-w-t- y-c-i-a-u- ---------------------------------------- yemuzīk’a mesarīya mech’aweti yichilalu?
Ovdje je moja gitara. ይሄ---ኔ-------። ይ- የ-- ጊ-- ነ-- ይ- የ-ኔ ጊ-ር ነ-። -------------- ይሄ የእኔ ጊታር ነው። 0
yi-ē -e--nē---ta-- -ewi. y--- y----- g----- n---- y-h- y-’-n- g-t-r- n-w-. ------------------------ yihē ye’inē gītari newi.
Pjevate li rado? መዝ-ን -ወዳሉ? መ--- ይ---- መ-ፈ- ይ-ዳ-? ---------- መዝፈን ይወዳሉ? 0
me-i---i-y-w--alu? m------- y-------- m-z-f-n- y-w-d-l-? ------------------ mezifeni yiwedalu?
Imate li djece? ልጆች----ት? ል-- አ---- ል-ች አ-ዎ-? --------- ልጆች አለዎት? 0
lijo--- -lewoti? l------ ā------- l-j-c-i ā-e-o-i- ---------------- lijochi ālewoti?
Imate li psa? ውሻ --ዎት? ው- አ---- ው- አ-ዎ-? -------- ውሻ አለዎት? 0
wi-ha ālew-ti? w---- ā------- w-s-a ā-e-o-i- -------------- wisha ālewoti?
Imate li mačku? ድመት --ዎ-? ድ-- አ---- ድ-ት አ-ዎ-? --------- ድመት አለዎት? 0
di--t---le-o--? d----- ā------- d-m-t- ā-e-o-i- --------------- dimeti ālewoti?
Ovdje su moje knjige. እነዚ---ኔ መጽሃ-ች-ናቸው እ--- የ- መ---- ና-- እ-ዚ- የ- መ-ሃ-ች ና-ው ----------------- እነዚህ የኔ መጽሃፎች ናቸው 0
inezīh---e-ē--et---ha-och----ch-wi i------ y--- m------------ n------ i-e-ī-i y-n- m-t-’-h-f-c-i n-c-e-i ---------------------------------- inezīhi yenē mets’ihafochi nachewi
Upravo čitam ovu knjigu. አሁን---ንን-መ-ሃፍ ---በ----ነው አ-- ይ--- መ--- እ------ ነ- አ-ን ይ-ን- መ-ሃ- እ-ነ-ብ-ኝ ነ- ------------------------ አሁን ይሄንን መጽሃፍ እያነበብኩኝ ነው 0
ā--ni----ē---i m-ts’i-a-i i-a-ebe--k--yi---wi ā---- y------- m--------- i------------- n--- ā-u-i y-h-n-n- m-t-’-h-f- i-a-e-e-i-u-y- n-w- --------------------------------------------- āhuni yihēnini mets’ihafi iyanebebikunyi newi
Šta rado čitate? ም--ማንበብ ይወዳ-? ም- ማ--- ይ---- ም- ማ-በ- ይ-ዳ-? ------------- ምን ማንበብ ይወዳሉ? 0
m--i -----e-i yi-edalu? m--- m------- y-------- m-n- m-n-b-b- y-w-d-l-? ----------------------- mini manibebi yiwedalu?
Idete li rado na koncert? የ--ቃ-ዝግ-ት---ድ-ይወዳሉ? የ--- ዝ--- መ-- ይ---- የ-ዚ- ዝ-ጅ- መ-ድ ይ-ዳ-? ------------------- የሙዚቃ ዝግጅት መሄድ ይወዳሉ? 0
yem-z---- --gi-i---m--ē---y-we--lu? y-------- z------- m----- y-------- y-m-z-k-a z-g-j-t- m-h-d- y-w-d-l-? ----------------------------------- yemuzīk’a zigijiti mehēdi yiwedalu?
Idete li rado u pozorište? ቲ----ቤ- -ሄ- --ዳሉ? ቲ--- ቤ- መ-- ይ---- ቲ-ት- ቤ- መ-ድ ይ-ዳ-? ----------------- ቲያትር ቤት መሄድ ይወዳሉ? 0
tīya-i-i-bē-i-m----- -i-e-al-? t------- b--- m----- y-------- t-y-t-r- b-t- m-h-d- y-w-d-l-? ------------------------------ tīyatiri bēti mehēdi yiwedalu?
Idete li rado u operu? ኦፔራ መሄ- -ወዳ-? ኦ-- መ-- ይ---- ኦ-ራ መ-ድ ይ-ዳ-? ------------- ኦፔራ መሄድ ይወዳሉ? 0
o---a--ehēd--y---da-u? o---- m----- y-------- o-ē-a m-h-d- y-w-d-l-? ---------------------- opēra mehēdi yiwedalu?

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?