Knjiga fraza

bs Ćaskanje 2   »   uk Коротка розмова 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [двадцять один]

21 [dvadtsyatʹ odyn]

Коротка розмова 2

Korotka rozmova 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
Odakle ste? З-------и? З_____ В__ З-і-к- В-? ---------- Звідки Ви? 0
Z--dky---? Z_____ V__ Z-i-k- V-? ---------- Zvidky Vy?
Iz Bazela. З-Б-----. З Б______ З Б-з-л-. --------- З Базелю. 0
Z-Ba-e-y-. Z B_______ Z B-z-l-u- ---------- Z Bazelyu.
Bazel je u Švicarskoj. Б---л- р--т--ов-н-й у Ш-ей-ар-ї. Б_____ р___________ у Ш_________ Б-з-л- р-з-а-о-а-и- у Ш-е-ц-р-ї- -------------------------------- Базель розташований у Швейцарії. 0
Baz-----o--as--v--yy̆-u S-vey----ri-̈. B_____ r____________ u S___________ B-z-l- r-z-a-h-v-n-y- u S-v-y-t-a-i-̈- -------------------------------------- Bazelʹ roztashovanyy̆ u Shvey̆tsariï.
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Доз-ол--е в-д---о----ува----ам----- -ю-л-ра. Д________ в_______________ В__ п___ М_______ Д-з-о-ь-е в-д-е-о-е-д-в-т- В-м п-н- М-л-е-а- -------------------------------------------- Дозвольте відрекомендувати Вам пана Мюллера. 0
Do--o--te v--r-ko--nd----y -a- -a---My--ler-. D________ v_______________ V__ p___ M________ D-z-o-ʹ-e v-d-e-o-e-d-v-t- V-m p-n- M-u-l-r-. --------------------------------------------- Dozvolʹte vidrekomenduvaty Vam pana Myullera.
On je stranac. Він – і-о--ме-ь. В__ – і_________ В-н – і-о-е-е-ь- ---------------- Він – іноземець. 0
V-n-–-inoz-met-ʹ. V__ – i__________ V-n – i-o-e-e-s-. ----------------- Vin – inozemetsʹ.
On govori više jezika. В-н-ро-мовля- -і--к-м- --ва--. В__ р________ к_______ м______ В-н р-з-о-л-є к-л-к-м- м-в-м-. ------------------------------ Він розмовляє кількома мовами. 0
V-n -o--ov-ya----i----m----vam-. V__ r__________ k_______ m______ V-n r-z-o-l-a-e k-l-k-m- m-v-m-. -------------------------------- Vin rozmovlyaye kilʹkoma movamy.
Jeste li prvi put ovdje? Ч--Ви--п-р-- т-т? Ч_ В_ в_____ т___ Ч- В- в-е-ш- т-т- ----------------- Чи Ви вперше тут? 0
C---Vy---er-----ut? C__ V_ v______ t___ C-y V- v-e-s-e t-t- ------------------- Chy Vy vpershe tut?
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Н-,---б-в-- бул- т----ин-лого --ку. Н__ я б__ / б___ т__ м_______ р____ Н-, я б-в / б-л- т-т м-н-л-г- р-к-. ----------------------------------- Ні, я був / була тут минулого року. 0
Ni,-y--bu- / bul---ut--yn--o---r---. N__ y_ b__ / b___ t__ m_______ r____ N-, y- b-v / b-l- t-t m-n-l-h- r-k-. ------------------------------------ Ni, ya buv / bula tut mynuloho roku.
Ali samo jednu sedmicu. Ал--ті--ки--иж-ень. А__ т_____ т_______ А-е т-л-к- т-ж-е-ь- ------------------- Але тільки тиждень. 0
Ale--i-ʹk- t-----n-. A__ t_____ t________ A-e t-l-k- t-z-d-n-. -------------------- Ale tilʹky tyzhdenʹ.
Kako Vam se dopada kod nas? Ч--п-----єт-ся---м-у--ас? Ч_ п__________ в__ у н___ Ч- п-д-б-є-ь-я в-м у н-с- ------------------------- Чи подобається вам у нас? 0
C-y -----ayet---- --- u-nas? C__ p____________ v__ u n___ C-y p-d-b-y-t-s-a v-m u n-s- ---------------------------- Chy podobayetʹsya vam u nas?
Vrlo dobro. Ljudi su dragi. Ду-е-д-бр-.-Люди-п--єм-і. Д___ д_____ Л___ п_______ Д-ж- д-б-е- Л-д- п-и-м-і- ------------------------- Дуже добре. Люди приємні. 0
D--he-d--r-----ud--pry-e---. D____ d_____ L____ p________ D-z-e d-b-e- L-u-y p-y-e-n-. ---------------------------- Duzhe dobre. Lyudy pryyemni.
I krajolik mi se također dopada. І -ісцеві-т- п-д-б--т-ся -ені-т---ж. І м_________ п__________ м___ т_____ І м-с-е-і-т- п-д-б-є-ь-я м-н- т-к-ж- ------------------------------------ І місцевість подобається мені також. 0
I m-st-e-ist- -o-ob--etʹ--a --n- ---ozh. I m__________ p____________ m___ t______ I m-s-s-v-s-ʹ p-d-b-y-t-s-a m-n- t-k-z-. ---------------------------------------- I mistsevistʹ podobayetʹsya meni takozh.
Šta ste po zanimanju? Х-о Ви з- проф-с-єю? Х__ В_ з_ п_________ Х-о В- з- п-о-е-і-ю- -------------------- Хто Ви за професією? 0
Khto -y z--prof---y-y-? K___ V_ z_ p___________ K-t- V- z- p-o-e-i-e-u- ----------------------- Khto Vy za profesiyeyu?
Ja sam prevodilac. Я--е--к---а-. Я п__________ Я п-р-к-а-а-. ------------- Я перекладач. 0
Y- pe-ek-a----. Y_ p___________ Y- p-r-k-a-a-h- --------------- YA perekladach.
Ja prevodim knjige. Я--ер--л--аю-кн-г-. Я п_________ к_____ Я п-р-к-а-а- к-и-и- ------------------- Я перекладаю книги. 0
YA -e-e-l-d-y- -n--y. Y_ p__________ k_____ Y- p-r-k-a-a-u k-y-y- --------------------- YA perekladayu knyhy.
Jeste li sami ovdje? В---у- ----? В_ т__ с____ В- т-т с-м-? ------------ Ви тут самі? 0
Vy-tu--sa-i? V_ t__ s____ V- t-t s-m-? ------------ Vy tut sami?
Ne, moja supruga / moj suprug je također ovdje. Ні---о--ж-нка---м---чолов----ак-ж-т--. Н__ м__ ж____ / м__ ч______ т____ т___ Н-, м-я ж-н-а / м-й ч-л-в-к т-к-ж т-т- -------------------------------------- Ні, моя жінка / мій чоловік також тут. 0
Ni--m-y---hi-ka---mi---cho-ov-k -ako-h -u-. N__ m___ z_____ / m__ c_______ t_____ t___ N-, m-y- z-i-k- / m-y- c-o-o-i- t-k-z- t-t- ------------------------------------------- Ni, moya zhinka / miy̆ cholovik takozh tut.
А tamo su moje dvoje djece. Т-м --к-- -в----оїх--іт--. Т__ т____ д___ м___ д_____ Т-м т-к-ж д-о- м-ї- д-т-й- -------------------------- Там також двоє моїх дітей. 0
Tam-t-k-----voye m-i--h--i-ey̆. T__ t_____ d____ m____ d_____ T-m t-k-z- d-o-e m-i-k- d-t-y-. ------------------------------- Tam takozh dvoye moïkh ditey̆.

Romanski jezici

700 miliona ljudi su izvorni govornici nekog od romanskih jezika. Time romanska gurpa jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoevropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Evropom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti tačan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španlski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 miliona govornika. Naučnicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezičke grupe dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Da li ste to znali?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se znači glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 miliona ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!