Knjiga fraza

bs Ćaskanje 2   »   zh 简单对话2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21[二十一]

21 [Èrshíyī]

简单对话2

[jiǎndān duìhuà 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kineski (pojednostavljeni) Igra Više
Odakle ste? 您 --哪里-来 ? 您 从 哪- 来 ? 您 从 哪- 来 ? ---------- 您 从 哪里 来 ? 0
ní-------n-lǐ---i? n-- c--- n--- l--- n-n c-n- n-l- l-i- ------------------ nín cóng nǎlǐ lái?
Iz Bazela. 来- 巴塞--。 来- 巴-- 。 来- 巴-尔 。 -------- 来自 巴塞尔 。 0
L-i---b--è ěr. L---- b--- ě-- L-i-ì b-s- ě-. -------------- Láizì bāsè ěr.
Bazel je u Švicarskoj. 巴-尔 -于 瑞--。 巴-- 位- 瑞- 。 巴-尔 位- 瑞- 。 ----------- 巴塞尔 位于 瑞士 。 0
B--- ě- wè----r-ìsh-. B--- ě- w---- r------ B-s- ě- w-i-ú r-ì-h-. --------------------- Bāsè ěr wèiyú ruìshì.
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? 我 ---- 您 -----先----? 我 可- 向 您 介- 米--- 吗 ? 我 可- 向 您 介- 米-先- 吗 ? -------------------- 我 可以 向 您 介绍 米勒先生 吗 ? 0
Wǒ --y-----n- ní---i-sh-o m- --i xi-nshē-- --? W- k--- x---- n-- j------ m- l-- x-------- m-- W- k-y- x-à-g n-n j-è-h-o m- l-i x-ā-s-ē-g m-? ---------------------------------------------- Wǒ kěyǐ xiàng nín jièshào mǐ lēi xiānshēng ma?
On je stranac. 他 --个 -国人-。 他 是 个 外-- 。 他 是 个 外-人 。 ----------- 他 是 个 外国人 。 0
Tā shì----àigu- r-n. T- s---- w----- r--- T- s-ì-è w-i-u- r-n- -------------------- Tā shìgè wàiguó rén.
On govori više jezika. 他-会 说 --种 语言-。 他 会 说 很-- 语- 。 他 会 说 很-种 语- 。 -------------- 他 会 说 很多种 语言 。 0
T- h-ì--huō h-n-u-----------á-. T- h-- s--- h----- z---- y----- T- h-ì s-u- h-n-u- z-ǒ-g y-y-n- ------------------------------- Tā huì shuō hěnduō zhǒng yǔyán.
Jeste li prvi put ovdje? 您 ----次 到-这里 --吗-? 您 是 第-- 到 这- 来 吗 ? 您 是 第-次 到 这- 来 吗 ? ------------------ 您 是 第一次 到 这里 来 吗 ? 0
Nín -h--d- -ī-ì-dà- ---lǐ -á- -a? N-- s-- d- y--- d-- z---- l-- m-- N-n s-ì d- y-c- d-o z-è-ǐ l-i m-? --------------------------------- Nín shì dì yīcì dào zhèlǐ lái ma?
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. 不--- --去- 已经 来- ---了 。 不--- 我 去- 已- 来- 这- 了 。 不-的- 我 去- 已- 来- 这- 了 。 ---------------------- 不是的, 我 去年 已经 来过 这里 了 。 0
B---- -e--w--q-n--- ----n----iguò---èl- --. B---- d-- w- q----- y----- l----- z---- l-- B-s-ì d-, w- q-n-á- y-j-n- l-i-u- z-è-ǐ l-. ------------------------------------------- Bùshì de, wǒ qùnián yǐjīng láiguò zhèlǐ le.
Ali samo jednu sedmicu. 但--只- 一- 星期-。 但- 只- 一- 星- 。 但- 只- 一- 星- 。 ------------- 但是 只是 一个 星期 。 0
D-n-hì zhǐ-h- -īg---īng--. D----- z----- y--- x------ D-n-h- z-ǐ-h- y-g- x-n-q-. -------------------------- Dànshì zhǐshì yīgè xīngqí.
Kako Vam se dopada kod nas? 您-喜欢--们 -个--方-- ? 您 喜- 我- 这- 地- 吗 ? 您 喜- 我- 这- 地- 吗 ? ----------------- 您 喜欢 我们 这个 地方 吗 ? 0
N-n--ǐhuā---ǒ-e- ----- dì-ān- ma? N-- x----- w---- z---- d----- m-- N-n x-h-ā- w-m-n z-è-e d-f-n- m-? --------------------------------- Nín xǐhuān wǒmen zhège dìfāng ma?
Vrlo dobro. Ljudi su dragi. 我 很 喜---这---)---里的 人- ---- 。 我 很 喜- (------ 这-- 人- 很 友- 。 我 很 喜- (-个-方-, 这-的 人- 很 友- 。 ---------------------------- 我 很 喜欢 (这个地方), 这里的 人们 很 友善 。 0
W- hě- x-hu-n--zh--- -ìfān-)--zhèlǐ d- -é-men -ě- -ǒushàn. W- h-- x----- (----- d------- z---- d- r----- h-- y------- W- h-n x-h-ā- (-h-g- d-f-n-)- z-è-ǐ d- r-n-e- h-n y-u-h-n- ---------------------------------------------------------- Wǒ hěn xǐhuān (zhège dìfāng), zhèlǐ de rénmen hěn yǒushàn.
I krajolik mi se također dopada. 我 也 -欢-这-- 自然 -光-。 我 也 喜- 这-- 自- 风- 。 我 也 喜- 这-的 自- 风- 。 ------------------ 我 也 喜欢 这里的 自然 风光 。 0
Wǒ yě-x--uān z--l---e----án--ēn---āng. W- y- x----- z---- d- z---- f--------- W- y- x-h-ā- z-è-ǐ d- z-r-n f-n-g-ā-g- -------------------------------------- Wǒ yě xǐhuān zhèlǐ de zìrán fēngguāng.
Šta ste po zanimanju? 您-是-做-么 工作的-? 您 是 做-- 工-- ? 您 是 做-么 工-的 ? ------------- 您 是 做什么 工作的 ? 0
Ní--sh- --- shén-- -ō--zuò d-? N-- s-- z-- s----- g------ d-- N-n s-ì z-ò s-é-m- g-n-z-ò d-? ------------------------------ Nín shì zuò shénme gōngzuò de?
Ja sam prevodilac. 我 - 翻译-。 我 是 翻- 。 我 是 翻- 。 -------- 我 是 翻译 。 0
W----- f--yì. W- s-- f----- W- s-ì f-n-ì- ------------- Wǒ shì fānyì.
Ja prevodim knjige. 我 翻译 - 。 我 翻- 书 。 我 翻- 书 。 -------- 我 翻译 书 。 0
Wǒ --ny- s-ū. W- f---- s--- W- f-n-ì s-ū- ------------- Wǒ fānyì shū.
Jeste li sami ovdje? 您 自己 --人 在 -----? 您 自- 一-- 在 这- 吗 ? 您 自- 一-人 在 这- 吗 ? ----------------- 您 自己 一个人 在 这里 吗 ? 0
Ní- z-------è-r-n z---z-è-ǐ-ma? N-- z--- y--- r-- z-- z---- m-- N-n z-j- y-g- r-n z-i z-è-ǐ m-? ------------------------------- Nín zìjǐ yīgè rén zài zhèlǐ ma?
Ne, moja supruga / moj suprug je također ovdje. 不-的- 我的--/我的丈--- 在--- 。 不--- 我-------- 也 在 这- 。 不-的- 我-妻-/-的-夫 也 在 这- 。 ----------------------- 不是的, 我的妻子/我的丈夫 也 在 这儿 。 0
B--h- d---w- d----zi---ǒ d- ---ngf- -ě z---z---e-. B---- d-- w- d- q---- w- d- z------ y- z-- z------ B-s-ì d-, w- d- q-z-/ w- d- z-à-g-ū y- z-i z-è-e-. -------------------------------------------------- Bùshì de, wǒ de qīzi/ wǒ de zhàngfū yě zài zhè'er.
А tamo su moje dvoje djece. 我的 -- 孩----那里-。 我- 两- 孩- 在 那- 。 我- 两- 孩- 在 那- 。 --------------- 我的 两个 孩子 在 那里 。 0
W- -- -i--- g- há-----à--n-lǐ. W- d- l---- g- h---- z-- n---- W- d- l-ǎ-g g- h-i-i z-i n-l-. ------------------------------ Wǒ de liǎng gè háizi zài nàlǐ.

Romanski jezici

700 miliona ljudi su izvorni govornici nekog od romanskih jezika. Time romanska gurpa jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoevropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Evropom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti tačan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španlski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 miliona govornika. Naučnicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezičke grupe dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Da li ste to znali?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se znači glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 miliona ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!