Knjiga fraza

bs Ćaskanje 2   »   no Småprat 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [tjueén / én og tyve]

Småprat 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Odakle ste? Hvo- k-m-e- du-fra? Hvor kommer du fra? H-o- k-m-e- d- f-a- ------------------- Hvor kommer du fra? 0
Iz Bazela. Fr--B-se-. Fra Basel. F-a B-s-l- ---------- Fra Basel. 0
Bazel je u Švicarskoj. Ba--l--i-------Sv---s. Basel ligger i Sveits. B-s-l l-g-e- i S-e-t-. ---------------------- Basel ligger i Sveits. 0
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Hi---p---.- ---l-r. Hils på ... Müller. H-l- p- .-. M-l-e-. ------------------- Hils på ... Müller. 0
On je stranac. H-- e- utle-ding. Han er utlending. H-n e- u-l-n-i-g- ----------------- Han er utlending. 0
On govori više jezika. H-n ----ke----e---sp--k. Han snakker flere språk. H-n s-a-k-r f-e-e s-r-k- ------------------------ Han snakker flere språk. 0
Jeste li prvi put ovdje? Er -e---ørs-e---ng -u ---h--? Er det første gang du er her? E- d-t f-r-t- g-n- d- e- h-r- ----------------------------- Er det første gang du er her? 0
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Nei,-je- ----he--i-fjor også. Nei, jeg var her i fjor også. N-i- j-g v-r h-r i f-o- o-s-. ----------------------------- Nei, jeg var her i fjor også. 0
Ali samo jednu sedmicu. M-n--a-e--i----. Men bare ei uke. M-n b-r- e- u-e- ---------------- Men bare ei uke. 0
Kako Vam se dopada kod nas? Hv--da- --k-r-du --- he---os----? Hvordan liker du deg her hos oss? H-o-d-n l-k-r d- d-g h-r h-s o-s- --------------------------------- Hvordan liker du deg her hos oss? 0
Vrlo dobro. Ljudi su dragi. V---------t. F-lk -r--en-l-g-. Veldig godt. Folk er vennlige. V-l-i- g-d-. F-l- e- v-n-l-g-. ------------------------------ Veldig godt. Folk er vennlige. 0
I krajolik mi se također dopada. O--na-uren liker---g---s-. Og naturen liker jeg også. O- n-t-r-n l-k-r j-g o-s-. -------------------------- Og naturen liker jeg også. 0
Šta ste po zanimanju? Hva -----r d---e-? Hva jobber du med? H-a j-b-e- d- m-d- ------------------ Hva jobber du med? 0
Ja sam prevodilac. J-- -r--ve---tter. Jeg er oversetter. J-g e- o-e-s-t-e-. ------------------ Jeg er oversetter. 0
Ja prevodim knjige. Je-------e-t-- b-ke-. Jeg oversetter bøker. J-g o-e-s-t-e- b-k-r- --------------------- Jeg oversetter bøker. 0
Jeste li sami ovdje? E--du--l-ne -er? Er du alene her? E- d- a-e-e h-r- ---------------- Er du alene her? 0
Ne, moja supruga / moj suprug je također ovdje. Ne-,-k------ /-ma-----min------r o-så. Nei, kona mi / mannen min er her også. N-i- k-n- m- / m-n-e- m-n e- h-r o-s-. -------------------------------------- Nei, kona mi / mannen min er her også. 0
А tamo su moje dvoje djece. Og--e- er-d- -o-ba----min-. Og der er de to barna mine. O- d-r e- d- t- b-r-a m-n-. --------------------------- Og der er de to barna mine. 0

Romanski jezici

700 miliona ljudi su izvorni govornici nekog od romanskih jezika. Time romanska gurpa jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoevropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Evropom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti tačan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španlski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 miliona govornika. Naučnicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezičke grupe dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Da li ste to znali?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se znači glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 miliona ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!