Knjiga fraza

bs Ćaskanje 2   »   no Småprat 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [tjueén / én og tyve]

Småprat 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Odakle ste? Hvo----mm-- du f-a? H___ k_____ d_ f___ H-o- k-m-e- d- f-a- ------------------- Hvor kommer du fra? 0
Iz Bazela. F------e-. F__ B_____ F-a B-s-l- ---------- Fra Basel. 0
Bazel je u Švicarskoj. Basel -ig--r-i --eits. B____ l_____ i S______ B-s-l l-g-e- i S-e-t-. ---------------------- Basel ligger i Sveits. 0
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? H--s--å ...---ll-r. H___ p_ .__ M______ H-l- p- .-. M-l-e-. ------------------- Hils på ... Müller. 0
On je stranac. Han-------en-i-g. H__ e_ u_________ H-n e- u-l-n-i-g- ----------------- Han er utlending. 0
On govori više jezika. H-n s------ f-ere spr-k. H__ s______ f____ s_____ H-n s-a-k-r f-e-e s-r-k- ------------------------ Han snakker flere språk. 0
Jeste li prvi put ovdje? Er d-------te gang--------e-? E_ d__ f_____ g___ d_ e_ h___ E- d-t f-r-t- g-n- d- e- h-r- ----------------------------- Er det første gang du er her? 0
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. N-i, j-- var---- i----r o--å. N___ j__ v__ h__ i f___ o____ N-i- j-g v-r h-r i f-o- o-s-. ----------------------------- Nei, jeg var her i fjor også. 0
Ali samo jednu sedmicu. M-----re-e--uke. M__ b___ e_ u___ M-n b-r- e- u-e- ---------------- Men bare ei uke. 0
Kako Vam se dopada kod nas? Hvo---- ---er-----e---er-hos-o--? H______ l____ d_ d__ h__ h__ o___ H-o-d-n l-k-r d- d-g h-r h-s o-s- --------------------------------- Hvordan liker du deg her hos oss? 0
Vrlo dobro. Ljudi su dragi. Vel-ig godt.-F-l---- v---l--e. V_____ g____ F___ e_ v________ V-l-i- g-d-. F-l- e- v-n-l-g-. ------------------------------ Veldig godt. Folk er vennlige. 0
I krajolik mi se također dopada. O--nat--en --ke- -eg -gså. O_ n______ l____ j__ o____ O- n-t-r-n l-k-r j-g o-s-. -------------------------- Og naturen liker jeg også. 0
Šta ste po zanimanju? Hva jo---r-d- -e-? H__ j_____ d_ m___ H-a j-b-e- d- m-d- ------------------ Hva jobber du med? 0
Ja sam prevodilac. Je- e- over---t--. J__ e_ o__________ J-g e- o-e-s-t-e-. ------------------ Jeg er oversetter. 0
Ja prevodim knjige. J---ov----tt-r ----r. J__ o_________ b_____ J-g o-e-s-t-e- b-k-r- --------------------- Jeg oversetter bøker. 0
Jeste li sami ovdje? Er du a-e----er? E_ d_ a____ h___ E- d- a-e-e h-r- ---------------- Er du alene her? 0
Ne, moja supruga / moj suprug je također ovdje. N-i,-k-n- -i --mann-n---n e------o-s-. N___ k___ m_ / m_____ m__ e_ h__ o____ N-i- k-n- m- / m-n-e- m-n e- h-r o-s-. -------------------------------------- Nei, kona mi / mannen min er her også. 0
А tamo su moje dvoje djece. Og--e---r -- ---b-r-- -i--. O_ d__ e_ d_ t_ b____ m____ O- d-r e- d- t- b-r-a m-n-. --------------------------- Og der er de to barna mine. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Romanski jezici

700 miliona ljudi su izvorni govornici nekog od romanskih jezika. Time romanska gurpa jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoevropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Evropom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti tačan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španlski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 miliona govornika. Naučnicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezičke grupe dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Da li ste to znali?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se znači glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 miliona ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!