Knjiga fraza

bs Ćaskanje 2   »   be Гутарка 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [дваццаць адзін]

21 [dvatstsats’ adzіn]

Гутарка 2

[Gutarka 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Odakle ste? Ад---- В-? Адкуль Вы? 0
A----’ V-? Ad---- V-? Adkul’ Vy? A-k-l’ V-? -----’---?
Iz Bazela. З Б-----. З Базэля. 0
Z B------. Z B------. Z Bazelya. Z B-z-l-a. ---------.
Bazel je u Švicarskoj. Ба---- з---------- ў Ш--------. Базэль знаходзіцца ў Швейцарыі. 0
B----’ z------------- u S----------. Ba---- z------------- u S----------. Bazel’ znakhodzіtstsa u Shveytsaryі. B-z-l’ z-a-h-d-і-s-s- u S-v-y-s-r-і. -----’-----------------------------.
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Да------- п--------- В-- с- с------- М------. Дазвольце пазнаёміць Вас са спадаром Мюлерам. 0
D-----’t-- p---------’ V-- s- s------- M-------. Da-------- p---------- V-- s- s------- M-------. Dazvol’tse paznaemіts’ Vas sa spadarom Myuleram. D-z-o-’t-e p-z-a-m-t-’ V-s s- s-a-a-o- M-u-e-a-. ------’--------------’-------------------------.
On je stranac. Ён і--------. Ён іншаземец. 0
E- і----------. En і----------. En іnshazemets. E- і-s-a-e-e-s. --------------.
On govori više jezika. Ён р-------- н- н-------- м----. Ён размаўляе на некалькіх мовах. 0
E- r---------- n- n----’k--- m-----. En r---------- n- n--------- m-----. En razmaulyaye na nekal’kіkh movakh. E- r-z-a-l-a-e n- n-k-l’k-k- m-v-k-. -----------------------’-----------.
Jeste li prvi put ovdje? Вы ў------- т--? Вы ўпершыню тут? 0
V- u--------- t--? Vy u--------- t--? Vy upershynyu tut? V- u-e-s-y-y- t-t? -----------------?
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Не- я ў-- б-- / б--- т-- л-----. Не, я ўжо быў / была тут летась. 0
N-, y- u--- b-- / b--- t-- l----’. Ne- y- u--- b-- / b--- t-- l-----. Ne, ya uzho byu / byla tut letas’. N-, y- u-h- b-u / b-l- t-t l-t-s’. --,-------------/---------------’.
Ali samo jednu sedmicu. Ал- т----- а---- т------. Але толькі адзін тыдзень. 0
A-- t--’k- a---- t-----’. Al- t----- a---- t------. Ale tol’kі adzіn tydzen’. A-e t-l’k- a-z-n t-d-e-’. -------’---------------’.
Kako Vam se dopada kod nas? Як В-- у н-- п---------? Як Вам у нас падабаецца? 0
Y-- V-- u n-- p-----------? Ya- V-- u n-- p-----------? Yak Vam u nas padabaetstsa? Y-k V-m u n-s p-d-b-e-s-s-? --------------------------?
Vrlo dobro. Ljudi su dragi. Ве---- п---------. Т-- д----- л----. Вельмі падабаецца. Тут добрыя людзі. 0
V--’m- p-----------. T-- d------ l-----. Ve---- p-----------. T-- d------ l-----. Vel’mі padabaetstsa. Tut dobryya lyudzі. V-l’m- p-d-b-e-s-s-. T-t d-b-y-a l-u-z-. ---’---------------.-------------------.
I krajolik mi se također dopada. І п------ м-- т------ п---------. І прырода мне таксама падабаецца. 0
І p------ m-- t------ p-----------. І p------ m-- t------ p-----------. І pryroda mne taksama padabaetstsa. І p-y-o-a m-e t-k-a-a p-d-b-e-s-s-. ----------------------------------.
Šta ste po zanimanju? Кі- В- п-------? Кім Вы працуеце? 0
K-- V- p---------? Kі- V- p---------? Kіm Vy pratsuetse? K-m V- p-a-s-e-s-? -----------------?
Ja sam prevodilac. Я п----------. Я перакладчык. 0
Y- p-----------. Ya p-----------. Ya perakladchyk. Y- p-r-k-a-c-y-. ---------------.
Ja prevodim knjige. Я п--------- к----. Я перакладаю кнігі. 0
Y- p---------- k----. Ya p---------- k----. Ya perakladayu knіgі. Y- p-r-k-a-a-u k-і-і. --------------------.
Jeste li sami ovdje? Вы т-- а----? Вы тут адзін? 0
V- t-- a----? Vy t-- a----? Vy tut adzіn? V- t-t a-z-n? ------------?
Ne, moja supruga / moj suprug je također ovdje. Не- м-- ж---- / м-- м-- т------ т--. Не, мая жонка / мой муж таксама тут. 0
N-, m--- z----- / m-- m--- t------ t--. Ne- m--- z----- / m-- m--- t------ t--. Ne, maya zhonka / moy muzh taksama tut. N-, m-y- z-o-k- / m-y m-z- t-k-a-a t-t. --,-------------/---------------------.
А tamo su moje dvoje djece. А т-- д--- м--- д-----. А там двое маіх дзяцей. 0
A t-- d--- m---- d-------. A t-- d--- m---- d-------. A tam dvoe maіkh dzyatsey. A t-m d-o- m-і-h d-y-t-e-. -------------------------.

Romanski jezici

700 miliona ljudi su izvorni govornici nekog od romanskih jezika. Time romanska gurpa jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoevropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Evropom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti tačan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španlski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 miliona govornika. Naučnicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezičke grupe dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Da li ste to znali?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se znači glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 miliona ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!