Knjiga fraza

bs Ćaskanje 2   »   hy Small Talk 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [քսանմեկ]

21 [k’sanmek]

Small Talk 2

[p’vok’rik khosakts’ut’yun 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Odakle ste? Որտ---՞--եք-----: Ո------- ե- Դ---- Ո-տ-ղ-՞- ե- Դ-ւ-: ----------------- Որտեղի՞ց եք Դուք: 0
V--t-g-i--s’------Duk’ V----------- y--- D--- V-r-e-h-՞-s- y-k- D-k- ---------------------- Vorteghi՞ts’ yek’ Duk’
Iz Bazela. Բ--ե---: Բ------- Բ-զ-լ-ց- -------- Բազելից: 0
B--e-i-s’ B-------- B-z-l-t-’ --------- Bazelits’
Bazel je u Švicarskoj. Բա-ե-ը գտ-վ-ւմ-է Շ-ե--րի---ւմ: Բ----- գ------ է Շ------------ Բ-զ-լ- գ-ն-ո-մ է Շ-ե-ա-ի-յ-ւ-: ------------------------------ Բազելը գտնվում է Շվեցարիայում: 0
B--e-- gt--u--- ---ets’ariayum B----- g----- e S------------- B-z-l- g-n-u- e S-v-t-’-r-a-u- ------------------------------ Bazely gtnvum e Shvets’ariayum
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Կ--ո-- -- -ար-ն Մի-լ--ի- -ե- -եր---ա-նե-: Կ----- ե- պ---- Մ------- Ձ-- ն----------- Կ-ր-՞- ե- պ-ր-ն Մ-լ-ե-ի- Ձ-զ ն-ր-ա-ա-ն-լ- ----------------------------------------- Կարո՞ղ եմ պարոն Միլլերին Ձեզ ներկայացնել: 0
Ka--------m-p--o---iller-- Dzez -e---y-----el K------ y-- p---- M------- D--- n------------ K-r-՞-h y-m p-r-n M-l-e-i- D-e- n-r-a-a-s-n-l --------------------------------------------- Karo՞gh yem paron Millerin Dzez nerkayats’nel
On je stranac. Ն--օ---եր---ցի -: Ն- օ---------- է- Ն- օ-ա-ե-կ-ա-ի է- ----------------- Նա օտարերկրացի է: 0
Na -ta-erkrat----e N- o------------ e N- o-a-e-k-a-s-i e ------------------ Na otarerkrats’i e
On govori više jezika. Նա խ----մ ------ա-ի -----նե-ով: Ն- խ----- է մ- ք--- լ---------- Ն- խ-ս-ւ- է մ- ք-ն- լ-զ-ւ-ե-ո-: ------------------------------- Նա խոսում է մի քանի լեզուներով: 0
Na khos---e-mi -’a-i-le-u-er-v N- k----- e m- k---- l-------- N- k-o-u- e m- k-a-i l-z-n-r-v ------------------------------ Na khosum e mi k’ani lezunerov
Jeste li prvi put ovdje? Դ-ւք -ռ-ջին -ն---մն-եք -յստե-: Դ--- ա----- ա------ ե- ա------ Դ-ւ- ա-ա-ի- ա-գ-՞-ն ե- ա-ս-ե-: ------------------------------ Դուք առաջին անգա՞մն եք այստեղ: 0
D--’ --r-ji--an--՞----ek’ -y--e-h D--- a------ a------ y--- a------ D-k- a-r-j-n a-g-՞-n y-k- a-s-e-h --------------------------------- Duk’ arrajin anga՞mn yek’ aystegh
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Ոչ- -ս ----ա- տա-- է- եմ -ղել-ա-ստեղ: Ո-- ե- ա----- տ--- է- ե- ե--- ա------ Ո-, ե- ա-ց-ա- տ-ր- է- ե- ե-ե- ա-ս-ե-: ------------------------------------- Ոչ, ես անցյալ տարի էլ եմ եղել այստեղ: 0
V--h-, y-s-an---ya- tar---l--e--yeg-----y-t--h V----- y-- a------- t--- e- y-- y----- a------ V-c-’- y-s a-t-’-a- t-r- e- y-m y-g-e- a-s-e-h ---------------------------------------------- Voch’, yes ants’yal tari el yem yeghel aystegh
Ali samo jednu sedmicu. Բա-ց -իայն--ի-շա-աթ: Բ--- մ---- մ- շ----- Բ-յ- մ-ա-ն մ- շ-բ-թ- -------------------- Բայց միայն մի շաբաթ: 0
Ba-t-------- -- s-ab-t’ B----- m---- m- s------ B-y-s- m-a-n m- s-a-a-’ ----------------------- Bayts’ miayn mi shabat’
Kako Vam se dopada kod nas? Դ-ւ՞ր - գ-լի- Ձե- -եզ ---: Դ---- է գ---- Ձ-- մ-- մ--- Դ-ւ-ր է գ-լ-ս Ձ-զ մ-զ մ-տ- -------------------------- Դու՞ր է գալիս Ձեզ մեզ մոտ: 0
D-՞r---g-l-s -z-- m-----t D--- e g---- D--- m-- m-- D-՞- e g-l-s D-e- m-z m-t ------------------------- Du՞r e galis Dzez mez mot
Vrlo dobro. Ljudi su dragi. Շ-տ: Մ-րդ-- շա- ս--ա-իր ե-: Շ--- Մ----- շ-- ս------ ե-- Շ-տ- Մ-ր-ի- շ-տ ս-ր-լ-ր ե-: --------------------------- Շատ: Մարդիկ շատ սիրալիր են: 0
Sh-- --------h-- -ir--ir yen S--- M----- s--- s------ y-- S-a- M-r-i- s-a- s-r-l-r y-n ---------------------------- Shat Mardik shat siralir yen
I krajolik mi se također dopada. Եվ բնո----ւ-ն--- ---ն--դ------լ--: Ե- բ--------- է- է ի-- դ--- գ----- Ե- բ-ո-թ-ո-ն- է- է ի-ձ դ-ւ- գ-լ-ս- ---------------------------------- Եվ բնությունն էլ է ինձ դուր գալիս: 0
Y-- --u-’---n -l-e i-dz -----a-is Y-- b-------- e- e i--- d-- g---- Y-v b-u-’-u-n e- e i-d- d-r g-l-s --------------------------------- Yev bnut’yunn el e indz dur galis
Šta ste po zanimanju? Ի-----ա-ն-գ-տ---յ-ւ--ո----: Ի--- մ-------------- ո----- Ի-ն- մ-ս-ա-ի-ո-թ-ո-ն ո-ն-ք- --------------------------- Ի՞նչ մասնագիտություն ունեք: 0
I--ch’-m----git-t’y-n-unek’ I----- m------------- u---- I-n-h- m-s-a-i-u-’-u- u-e-’ --------------------------- I՞nch’ masnagitut’yun unek’
Ja sam prevodilac. Ե--թ---մա-ի- -մ: Ե- թ-------- ե-- Ե- թ-ր-մ-ն-չ ե-: ---------------- Ես թարգմանիչ եմ: 0
Y-- t-a-gm---ch---em Y-- t----------- y-- Y-s t-a-g-a-i-h- y-m -------------------- Yes t’argmanich’ yem
Ja prevodim knjige. Ես թարգմ---ւ- եմ գր-եր: Ե- թ--------- ե- գ----- Ե- թ-ր-մ-ն-ւ- ե- գ-ք-ր- ----------------------- Ես թարգմանում եմ գրքեր: 0
Y-- t’-rg-an-- ye- -rk’yer Y-- t--------- y-- g------ Y-s t-a-g-a-u- y-m g-k-y-r -------------------------- Yes t’argmanum yem grk’yer
Jeste li sami ovdje? Դուք---ն--կ-ե-----տե-: Դ--- մ----- ե- ա------ Դ-ւ- մ-ն-՞- ե- ա-ս-ե-: ---------------------- Դուք մենա՞կ եք այստեղ: 0
Duk’-m--a՞k --k’--y-t--h D--- m----- y--- a------ D-k- m-n-՞- y-k- a-s-e-h ------------------------ Duk’ mena՞k yek’ aystegh
Ne, moja supruga / moj suprug je također ovdje. Ոչ-------ն-/ի- ամո-ս--ն-էլ-է -յ---ղ: Ո-- ի- կ------ ա------- է- է ա------ Ո-, ի- կ-ն-/-մ ա-ո-ս-ն- է- է ա-ս-ե-: ------------------------------------ Ոչ, իմ կինը/իմ ամուսինն էլ է այստեղ: 0
V----,-im ki-y/-m--m----- -l e------gh V----- i- k------ a------ e- e a------ V-c-’- i- k-n-/-m a-u-i-n e- e a-s-e-h -------------------------------------- Voch’, im kiny/im amusinn el e aystegh
А tamo su moje dvoje djece. Ե---յ---- -- ----ւ եր---նե-ն-են: Ե- ա----- ի- ե---- ե-------- ե-- Ե- ա-ն-ե- ի- ե-կ-ւ ե-ե-ա-ե-ն ե-: -------------------------------- Եվ այնտեղ իմ երկու երեխաներն են: 0
Ye- ----e-- i- yerku -erekh-n--n y-n Y-- a------ i- y---- y---------- y-- Y-v a-n-e-h i- y-r-u y-r-k-a-e-n y-n ------------------------------------ Yev ayntegh im yerku yerekhanern yen

Romanski jezici

700 miliona ljudi su izvorni govornici nekog od romanskih jezika. Time romanska gurpa jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoevropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Evropom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti tačan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španlski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 miliona govornika. Naučnicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezičke grupe dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Da li ste to znali?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se znači glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 miliona ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!