Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   it Domande – Passato 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [ottantasei]

Domande – Passato 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski italijanski Igra Više
Koju kravatu si nosio? C-e c-av---a ha- i-d--s---? C-- c------- h-- i--------- C-e c-a-a-t- h-i i-d-s-a-o- --------------------------- Che cravatta hai indossato? 0
Koji auto si kupio / kupila? Che--acch--- h-i--om--a-o? C-- m------- h-- c-------- C-e m-c-h-n- h-i c-m-r-t-? -------------------------- Che macchina hai comprato? 0
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? A c-e-g-orn-le-t--sei --b---t-? A c-- g------- t- s-- a-------- A c-e g-o-n-l- t- s-i a-b-n-t-? ------------------------------- A che giornale ti sei abbonato? 0
Koga ste vidjeli? Ch- -- v----? C-- h- v----- C-i h- v-s-o- ------------- Chi ha visto? 0
Koga ste sreli? Chi -a--nco---ato? C-- h- i---------- C-i h- i-c-n-r-t-? ------------------ Chi ha incontrato? 0
Koga ste prepoznali? C-i------conos-iut-? C-- h- r------------ C-i h- r-c-n-s-i-t-? -------------------- Chi ha riconosciuto? 0
Kada ste ustali? Qua-d- -- è al---o? Q----- s- è a------ Q-a-d- s- è a-z-t-? ------------------- Quando si è alzato? 0
Kada ste počeli? Quan-- h- c-m--c-a-o? Q----- h- c---------- Q-a-d- h- c-m-n-i-t-? --------------------- Quando ha cominciato? 0
Kada ste prestali? Q-a-d- -a-fin--o? Q----- h- f------ Q-a-d- h- f-n-t-? ----------------- Quando ha finito? 0
Zašto ste se probudili? Pe--hé-s--è --egl-at-? P----- s- è s--------- P-r-h- s- è s-e-l-a-o- ---------------------- Perché si è svegliato? 0
Zašto ste postali učitelj? Per-h--è--------t--i-s--nan-e? P----- è d-------- i---------- P-r-h- è d-v-n-a-o i-s-g-a-t-? ------------------------------ Perché è diventato insegnante? 0
Zašto ste uzeli taksi? P----é h- p-eso ---t-ssì? P----- h- p---- u- t----- P-r-h- h- p-e-o u- t-s-ì- ------------------------- Perché ha preso un tassì? 0
Odakle ste došli? Da d---- v-n---? D- d---- v------ D- d-v-è v-n-t-? ---------------- Da dov’è venuto? 0
Gdje ste išli? Do--è a----o? D---- a------ D-v-è a-d-t-? ------------- Dov’è andato? 0
Gdje ste bili? Do--- -ta-o? D---- s----- D-v-è s-a-o- ------------ Dov’è stato? 0
Kome si pomogao / pomogla? C---ha- ---tat-? C-- h-- a------- C-i h-i a-u-a-o- ---------------- Chi hai aiutato? 0
Kome si pisao / pisala? A --- --i s-----o? A c-- h-- s------- A c-i h-i s-r-t-o- ------------------ A chi hai scritto? 0
Kome si odgovorio / odgovorila? A---- hai---sp-s-o? A c-- h-- r-------- A c-i h-i r-s-o-t-? ------------------- A chi hai risposto? 0

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...