Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   ar ‫أسئلة – صيغة الماضى 2‬

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

‫86[ست وثمانون]‬

86[st wathamanun]

‫أسئلة – صيغة الماضى 2‬

[asyilat - sighat almadaa 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski arapski Igra Više
Koju kravatu si nosio? ‫أية رب-ة-عنق -رتد-ت-‬ ‫--- ر--- ع-- ا------- ‫-ي- ر-ط- ع-ق ا-ت-ي-؟- ---------------------- ‫أية ربطة عنق ارتديت؟‬ 0
a----r------e-n-----a-i-? a--- r----- e--- a------- a-a- r-b-a- e-n- a-t-d-t- ------------------------- ayat ribtat eanq artadit?
Koji auto si kupio / kupila? ‫أ-ة--ي-ر--اشتر---‬ ‫--- س---- ا------- ‫-ي- س-ا-ة ا-ت-ي-؟- ------------------- ‫أية سيارة اشتريت؟‬ 0
a-a- s-y-r---as--a----? a--- s------ a--------- a-a- s-y-r-t a-h-a-a-t- ----------------------- ayat sayarat ashtarayt?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? ‫-ا-ال--يف---لت- -شت-ك- ب-ا-‬ ‫-- ا------ ا--- ا----- ب---- ‫-ا ا-ص-ي-ة ا-ت- ا-ت-ك- ب-ا-‬ ----------------------------- ‫ما الصحيفة التي اشتركت بها؟‬ 0
ma -l--h--a---l---a-sh-----a- -i-a? m- a-------- a--- a---------- b---- m- a-s-h-f-t a-t- a-s-t-r-k-t b-h-? ----------------------------------- ma alsahifat alty aishtarakat biha?
Koga ste vidjeli? ‫من --ي--‬ ‫-- ر----- ‫-ن ر-ي-؟- ---------- ‫من رأيت؟‬ 0
mn ra---? m- r----- m- r-y-a- --------- mn rayta?
Koga ste sreli? ‫-ن-قاب---‬ ‫-- ق------ ‫-ن ق-ب-ت-‬ ----------- ‫من قابلت؟‬ 0
m----b---a? m- q------- m- q-b-l-a- ----------- mn qabalta?
Koga ste prepoznali? ‫عل- ----ع-فت؟‬ ‫--- م- ت------ ‫-ل- م- ت-ر-ت-‬ --------------- ‫على من تعرفت؟‬ 0
el----i--tae-ra---? e--- m-- t--------- e-a- m-n t-e-r-f-t- ------------------- elaa min taearafat?
Kada ste ustali? ‫متى-ا--يق-ت؟‬ ‫--- ا-------- ‫-ت- ا-ت-ق-ت-‬ -------------- ‫متى استيقظت؟‬ 0
mataa---s-ayqa---? m---- a----------- m-t-a a-s-a-q-z-t- ------------------ mataa aistayqazat?
Kada ste počeli? ‫--ى--د-ت؟‬ ‫--- ب----- ‫-ت- ب-أ-؟- ----------- ‫متى بدأت؟‬ 0
m-a---a-at? m--- b----- m-a- b-d-t- ----------- mtaa badat?
Kada ste prestali? ‫م-ى ----ت-‬ ‫--- ت------ ‫-ت- ت-ق-ت-‬ ------------ ‫متى توقفت؟‬ 0
mtaa-ta----f-? m--- t-------- m-a- t-w-q-f-? -------------- mtaa tawaqaft?
Zašto ste se probudili? ‫لم---ست-قظت-‬ ‫--- ا-------- ‫-م- ا-ت-ق-ت-‬ -------------- ‫لما استيقظت؟‬ 0
lm- ai-t---az-t? l-- a----------- l-a a-s-a-q-z-t- ---------------- lma aistayqazat?
Zašto ste postali učitelj? ‫------ب----د-س-ً؟‬ ‫--- أ---- م------- ‫-م- أ-ب-ت م-ر-ا-؟- ------------------- ‫لما أصبحت مدرساً؟‬ 0
l-a---s--h-- -drs-an? l-- '------- m------- l-a '-s-a-a- m-r-a-n- --------------------- lma 'asbahat mdrsaan?
Zašto ste uzeli taksi? ‫-ما-- -----يت-سيا-- أج---‬ ‫----- ا------ س---- أ----- ‫-م-ذ- ا-ت-ل-ت س-ا-ة أ-ر-؟- --------------------------- ‫لماذا استقليت سيارة أجرة؟‬ 0
l-adh- -i-t-ql-at-s-yarat-- ---? l----- a--------- s-------- a--- l-a-h- a-s-a-l-a- s-y-r-t-n a-r- -------------------------------- lmadha aistaqliat sayaratan ajr?
Odakle ste došli? ‫-- --ن-أ-ي--/ ---ت؟‬ ‫-- أ-- أ--- / ق----- ‫-ن أ-ن أ-ي- / ق-م-؟- --------------------- ‫من أين أتيت / قدمت؟‬ 0
m- 'a-n---t-yt - q-dam--? m- '--- '----- / q------- m- '-y- '-t-y- / q-d-m-t- ------------------------- mn 'ayn 'atayt / qadamat?
Gdje ste išli? ‫--ى-أ-ن--ذه-؟‬ ‫--- أ-- ت----- ‫-ل- أ-ن ت-ه-؟- --------------- ‫إلى أين تذهب؟‬ 0
'--l---------ad--h--? '----- '--- t-------- '-i-a- '-y- t-d-a-a-? --------------------- 'iilaa 'ayn tadhahab?
Gdje ste bili? ‫أي- كنت؟‬ ‫--- ك---- ‫-ي- ك-ت-‬ ---------- ‫أين كنت؟‬ 0
a-n---n-? a-- k---- a-n k-n-? --------- ayn kunt?
Kome si pomogao / pomogla? ‫-ن --عد-؟‬ ‫-- س------ ‫-ن س-ع-ت-‬ ----------- ‫من ساعدت؟‬ 0
m- sa-idt? m- s------ m- s-e-d-? ---------- mn saeidt?
Kome si pisao / pisala? ‫ل-ن-كتبت؟‬ ‫--- ك----- ‫-م- ك-ب-؟- ----------- ‫لمن كتبت؟‬ 0
l--n--atabt-? l--- k------- l-a- k-t-b-a- ------------- lman katabta?
Kome si odgovorio / odgovorila? ‫---أج-ت؟‬ ‫-- أ----- ‫-ن أ-ب-؟- ---------- ‫من أجبت؟‬ 0
mn-'-jb--? m- '------ m- '-j-a-? ---------- mn 'ajbat?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...