Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   bg Въпроси – Минало време 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [осемдесет и шест]

86 [osemdeset i shest]

Въпроси – Минало време 2

[Vyprosi – Minalo vreme 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Koju kravatu si nosio? Т- к-к-- вр--ов--з-- ------? Т- к---- в---------- н------ Т- к-к-а в-а-о-р-з-а н-с-ш-? ---------------------------- Ти каква вратовръзка носеше? 0
T--k-k-- --a-o-r--k--no-esh-? T- k---- v---------- n------- T- k-k-a v-a-o-r-z-a n-s-s-e- ----------------------------- Ti kakva vratovryzka noseshe?
Koji auto si kupio / kupila? Ти --ква---ла-с--куп-? Т- к---- к--- с- к---- Т- к-к-а к-л- с- к-п-? ---------------------- Ти каква кола си купи? 0
T- -a-va--o----------? T- k---- k--- s- k---- T- k-k-a k-l- s- k-p-? ---------------------- Ti kakva kola si kupi?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? Ти з- ка----в---н-- -----онира? Т- з- к---- в------ с- а------- Т- з- к-к-в в-с-н-к с- а-о-и-а- ------------------------------- Ти за какъв вестник се абонира? 0
T- ---kak-- --stn-k -e--b-n-ra? T- z- k---- v------ s- a------- T- z- k-k-v v-s-n-k s- a-o-i-a- ------------------------------- Ti za kakyv vestnik se abonira?
Koga ste vidjeli? Ког- вид-х--? К--- в------- К-г- в-д-х-е- ------------- Кого видяхте? 0
Ko-- vidyak-te? K--- v--------- K-g- v-d-a-h-e- --------------- Kogo vidyakhte?
Koga ste sreli? К-го-с-----х--? К--- с--------- К-г- с-е-н-х-е- --------------- Кого срещнахте? 0
K-g- sr-sh-h-ak-t-? K--- s------------- K-g- s-e-h-h-a-h-e- ------------------- Kogo sreshchnakhte?
Koga ste prepoznali? Кого-----о-н-хт-? К--- р----------- К-г- р-з-о-н-х-е- ----------------- Кого разпознахте? 0
K--o-ra---z-ak---? K--- r------------ K-g- r-z-o-n-k-t-? ------------------ Kogo razpoznakhte?
Kada ste ustali? К-г--с-а-ахт-? К--- с-------- К-г- с-а-а-т-? -------------- Кога станахте? 0
Ko-a stanakhte? K--- s--------- K-g- s-a-a-h-e- --------------- Koga stanakhte?
Kada ste počeli? К-га----очн-х-е? К--- з---------- К-г- з-п-ч-а-т-? ---------------- Кога започнахте? 0
K-ga -apo-h----te? K--- z------------ K-g- z-p-c-n-k-t-? ------------------ Koga zapochnakhte?
Kada ste prestali? Ко-а-св--ши--е? К--- с--------- К-г- с-ъ-ш-х-е- --------------- Кога свършихте? 0
K-g--sv-r-hi-ht-? K--- s----------- K-g- s-y-s-i-h-e- ----------------- Koga svyrshikhte?
Zašto ste se probudili? За----- ---уд--т-? З--- с- с--------- З-щ- с- с-б-д-х-е- ------------------ Защо се събудихте? 0
Z-shc-- -e---b-dikh-e? Z------ s- s---------- Z-s-c-o s- s-b-d-k-t-? ---------------------- Zashcho se sybudikhte?
Zašto ste postali učitelj? За-о----н-хте ----ел? З--- с------- у------ З-щ- с-а-а-т- у-и-е-? --------------------- Защо станахте учител? 0
Z---c-o st-----te-uchi-el? Z------ s-------- u------- Z-s-c-o s-a-a-h-e u-h-t-l- -------------------------- Zashcho stanakhte uchitel?
Zašto ste uzeli taksi? За-- -зе--е--акси? З--- в----- т----- З-щ- в-е-т- т-к-и- ------------------ Защо взехте такси? 0
Za-hc---v-ek--- ta-s-? Z------ v------ t----- Z-s-c-o v-e-h-e t-k-i- ---------------------- Zashcho vzekhte taksi?
Odakle ste došli? От-ъ------д-хт-? О----- д-------- О-к-д- д-й-о-т-? ---------------- Откъде дойдохте? 0
O---de-d---ok-t-? O----- d--------- O-k-d- d-y-o-h-e- ----------------- Otkyde doydokhte?
Gdje ste išli? Къд----и---т-? К--- о-------- К-д- о-и-о-т-? -------------- Къде отидохте? 0
K-de oti--k---? K--- o--------- K-d- o-i-o-h-e- --------------- Kyde otidokhte?
Gdje ste bili? Къд--б--т-? К--- б----- К-д- б-х-е- ----------- Къде бяхте? 0
K-d- -y----e? K--- b------- K-d- b-a-h-e- ------------- Kyde byakhte?
Kome si pomogao / pomogla? Т- на-кого-п---гн-? Т- н- к--- п------- Т- н- к-г- п-м-г-а- ------------------- Ти на кого помогна? 0
Ti na-k--o po-o--a? T- n- k--- p------- T- n- k-g- p-m-g-a- ------------------- Ti na kogo pomogna?
Kome si pisao / pisala? Ти -а --го ---а? Т- н- к--- п---- Т- н- к-г- п-с-? ---------------- Ти на кого писа? 0
T------og- p---? T- n- k--- p---- T- n- k-g- p-s-? ---------------- Ti na kogo pisa?
Kome si odgovorio / odgovorila? Ти на к-го--т-ов---? Т- н- к--- о-------- Т- н- к-г- о-г-в-р-? -------------------- Ти на кого отговори? 0
T--n- -----o-go-ori? T- n- k--- o-------- T- n- k-g- o-g-v-r-? -------------------- Ti na kogo otgovori?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...