Zbirka izraza

hr Brojati   »   sv Tal

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [sju]

Tal

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Ja brojim: J------nar: J__ r______ J-g r-k-a-: ----------- Jag räknar: 0
jedan, dva, tri et-- tv-,-t-e e___ t___ t__ e-t- t-å- t-e ------------- ett, två, tre 0
Brojim do tri. Jag--äk-a- t-ll ---. J__ r_____ t___ t___ J-g r-k-a- t-l- t-e- -------------------- Jag räknar till tre. 0
Ja brojim dalje: Ja--rä--a-----are: J__ r_____ v______ J-g r-k-a- v-d-r-: ------------------ Jag räknar vidare: 0
četiri, pet, šest, fy-a,-fem--s-x, f____ f___ s___ f-r-, f-m- s-x- --------------- fyra, fem, sex, 0
sedam, osam, devet sju- åt------o s___ å____ n__ s-u- å-t-, n-o -------------- sju, åtta, nio 0
Brojim. Jag-rä--a-. J__ r______ J-g r-k-a-. ----------- Jag räknar. 0
Brojiš. Du ---n-r. D_ r______ D- r-k-a-. ---------- Du räknar. 0
Broji. Han rä-n-r. H__ r______ H-n r-k-a-. ----------- Han räknar. 0
Jedan. Prvi. Et-.--e- ---s-a. E___ D__ f______ E-t- D-n f-r-t-. ---------------- Ett. Den första. 0
Dva. Drugi. T-å--De---ndr-. T___ D__ a_____ T-å- D-n a-d-a- --------------- Två. Den andra. 0
Tri. Treći. T--- De--tre-je. T___ D__ t______ T-e- D-n t-e-j-. ---------------- Tre. Den tredje. 0
Četiri. Četvrti. Fy-a- --n-f--rde. F____ D__ f______ F-r-. D-n f-ä-d-. ----------------- Fyra. Den fjärde. 0
Pet. Peti. F--- D-n ----e. F___ D__ f_____ F-m- D-n f-m-e- --------------- Fem. Den femte. 0
Šest. Šesti. S--. D-n---ät-e. S___ D__ s______ S-x- D-n s-ä-t-. ---------------- Sex. Den sjätte. 0
Sedam. Sedmi. S-u. -e----un-e. S___ D__ s______ S-u- D-n s-u-d-. ---------------- Sju. Den sjunde. 0
Osam. Osmi. Å---. -e---t-onde. Å____ D__ å_______ Å-t-. D-n å-t-n-e- ------------------ Åtta. Den åttonde. 0
Devet. Deveti. Nio---en ---nde. N___ D__ n______ N-o- D-n n-o-d-. ---------------- Nio. Den nionde. 0

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...