Zbirka izraza

hr Brojati   »   te అంకెలు

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [ఏడు]

7 [Ēḍu]

అంకెలు

[Aṅkelu]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski telugu igra Više
Ja brojim: న-న--ల-క్----త--ు నే_ లె______ న-న- ల-క-క-ె-త-న- ----------------- నేను లెక్కపెడతాను 0
N-n---ek-----a-ā-u N___ l____________ N-n- l-k-a-e-a-ā-u ------------------ Nēnu lekkapeḍatānu
jedan, dva, tri ఒ-టి- ర--డు--మూ-ు ఒ___ రెం__ మూ_ ఒ-ట-, ర-ం-ు- మ-డ- ----------------- ఒకటి, రెండు, మూడు 0
Okaṭ-,-re-ḍu----ḍu O_____ r_____ m___ O-a-i- r-ṇ-u- m-ḍ- ------------------ Okaṭi, reṇḍu, mūḍu
Brojim do tri. న--ు మ-డు-వ--- -ెక--ప--త-ను నే_ మూ_ వ__ లె______ న-న- మ-డ- వ-క- ల-క-క-ె-త-న- --------------------------- నేను మూడు వరకు లెక్కపెడతాను 0
N-nu ---- --ra-u-l--k---ḍ-tānu N___ m___ v_____ l____________ N-n- m-ḍ- v-r-k- l-k-a-e-a-ā-u ------------------------------ Nēnu mūḍu varaku lekkapeḍatānu
Ja brojim dalje: నే-ు ద-------వా--ి లెక--పె--ా-ు: నే_ దా_ త____ లె_______ న-న- ద-న- త-ు-ా-ద- ల-క-క-ె-త-న-: -------------------------------- నేను దాని తరువాతది లెక్కపెడతాను: 0
N-nu----i-t---vāta-- -ekk--eḍatān-: N___ d___ t_________ l_____________ N-n- d-n- t-r-v-t-d- l-k-a-e-a-ā-u- ----------------------------------- Nēnu dāni taruvātadi lekkapeḍatānu:
četiri, pet, šest, న-లు-ు,-ఐద-,--రు, నా___ ఐ__ ఆ__ న-ల-గ-, ఐ-ు- ఆ-ు- ----------------- నాలుగు, ఐదు, ఆరు, 0
N--u--,-ai-u--āru, N______ a____ ā___ N-l-g-, a-d-, ā-u- ------------------ Nālugu, aidu, āru,
sedam, osam, devet ఏ--- --ి-ిది----మ----ి ఏ__ ఎ____ తొ___ ఏ-ు- ఎ-ి-ి-ి- త-మ-మ-ద- ---------------------- ఏడు, ఎనిమిది, తొమ్మిది 0
Ēḍ---e-i---i- -om-m-di Ē___ e_______ t_______ Ē-u- e-i-i-i- t-m-m-d- ---------------------- Ēḍu, enimidi, tom'midi
Brojim. న--ు ----క---త--ు నే_ లె______ న-న- ల-క-క-ె-త-న- ----------------- నేను లెక్కపెడతాను 0
Nēnu le---peḍ---nu N___ l____________ N-n- l-k-a-e-a-ā-u ------------------ Nēnu lekkapeḍatānu
Brojiš. న---వు ల----ప-ట్టు ను__ లె_____ న-వ-వ- ల-క-క-ె-్-ు ------------------ నువ్వు లెక్కపెట్టు 0
Nu-v--lekk-p-ṭṭu N____ l_________ N-v-u l-k-a-e-ṭ- ---------------- Nuvvu lekkapeṭṭu
Broji. అతను -ెక్--ె-త-డు అ__ లె______ అ-న- ల-క-క-ె-త-డ- ----------------- అతను లెక్కపెడతాడు 0
At-nu l-kka--ḍ-tā-u A____ l____________ A-a-u l-k-a-e-a-ā-u ------------------- Atanu lekkapeḍatāḍu
Jedan. Prvi. ఒకట-. -ొ----ి ఒ___ మొ___ ఒ-ట-. మ-ద-ి-ి ------------- ఒకటి. మొదటిది 0
Okaṭi- --d----i O_____ M_______ O-a-i- M-d-ṭ-d- --------------- Okaṭi. Modaṭidi
Dva. Drugi. రెం--- -ె----ి రెం__ రెం___ ర-ం-ు- ర-ం-వ-ి -------------- రెండు. రెండవది 0
Re-ḍu.-Reṇ--va-i R_____ R________ R-ṇ-u- R-ṇ-a-a-i ---------------- Reṇḍu. Reṇḍavadi
Tri. Treći. మూ-ు- -ూడ-ది మూ__ మూ___ మ-డ-. మ-డ-ద- ------------ మూడు. మూడవది 0
M---- M-ḍava-i M____ M_______ M-ḍ-. M-ḍ-v-d- -------------- Mūḍu. Mūḍavadi
Četiri. Četvrti. నా-ుగు.--ాల్గ--ి నా___ నా____ న-ల-గ-. న-ల-గ-ద- ---------------- నాలుగు. నాల్గవది 0
N-lu--.----gav-di N______ N________ N-l-g-. N-l-a-a-i ----------------- Nālugu. Nālgavadi
Pet. Peti. ఐ--.---వ-ి ఐ__ ఐ___ ఐ-ు- ఐ-వ-ి ---------- ఐదు. ఐదవది 0
Ai----Aid-v-di A____ A_______ A-d-. A-d-v-d- -------------- Aidu. Aidavadi
Šest. Šesti. ఆర-. ఆ-వది ఆ__ ఆ___ ఆ-ు- ఆ-వ-ి ---------- ఆరు. ఆరవది 0
Ā-u--Ā--vadi Ā___ Ā______ Ā-u- Ā-a-a-i ------------ Āru. Āravadi
Sedam. Sedmi. ఏడ---ఏడవది ఏ__ ఏ___ ఏ-ు- ఏ-వ-ి ---------- ఏడు. ఏడవది 0
Ēḍ-.-Ēḍ--adi Ē___ Ē______ Ē-u- Ē-a-a-i ------------ Ēḍu. Ēḍavadi
Osam. Osmi. ఎని-ి-ి- ఎ-ిమి--ది ఎ____ ఎ_____ ఎ-ి-ి-ి- ఎ-ి-ి-వ-ి ------------------ ఎనిమిది. ఎనిమిదవది 0
Eni---i- -ni-idav--i E_______ E__________ E-i-i-i- E-i-i-a-a-i -------------------- Enimidi. Enimidavadi
Devet. Deveti. తొ-్--ద----ొమ-మ-ద--ి తొ____ తొ_____ త-మ-మ-ద-. త-మ-మ-ద-ద- -------------------- తొమ్మిది. తొమ్మిదవది 0
T--'mi--.-To--m----adi T________ T___________ T-m-m-d-. T-m-m-d-v-d- ---------------------- Tom'midi. Tom'midavadi

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...