Zbirka izraza

hr Brojati   »   hi संख्या

7 [sedam]

Brojati

Brojati

७ [सात]

7 [saat]

संख्या

[sankhya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hindu igra Više
Ja brojim: म-ं -िनता-/ -ि--ी ह-ँ म-- ग---- / ग---- ह-- म-ं ग-न-ा / ग-न-ी ह-ँ --------------------- मैं गिनता / गिनती हूँ 0
m-i---in--a /------e---oon m--- g----- / g------ h--- m-i- g-n-t- / g-n-t-e h-o- -------------------------- main ginata / ginatee hoon
jedan, dva, tri एक--दो- त-न ए-- द-- त-- ए-, द-, त-न ----------- एक, दो, तीन 0
ek- --, t-en e-- d-- t--- e-, d-, t-e- ------------ ek, do, teen
Brojim do tri. मै---ी- तक गिनत- /-गि----हूँ म-- त-- त- ग---- / ग---- ह-- म-ं त-न त- ग-न-ा / ग-न-ी ह-ँ ---------------------------- मैं तीन तक गिनता / गिनती हूँ 0
m-------n---k-g---t- / --nat-e --on m--- t--- t-- g----- / g------ h--- m-i- t-e- t-k g-n-t- / g-n-t-e h-o- ----------------------------------- main teen tak ginata / ginatee hoon
Ja brojim dalje: मै---ग- -िनता / ---ती-ह-ँ म-- आ-- ग---- / ग---- ह-- म-ं आ-े ग-न-ा / ग-न-ी ह-ँ ------------------------- मैं आगे गिनता / गिनती हूँ 0
main -a-- g-nata---g-n--e- ---n m--- a--- g----- / g------ h--- m-i- a-g- g-n-t- / g-n-t-e h-o- ------------------------------- main aage ginata / ginatee hoon
četiri, pet, šest, च----प-ँ----ः च--- प---- छ- च-र- प-ँ-, छ- ------------- चार, पाँच, छः 0
c--ar,-p--nch- c---h c----- p------ c---- c-a-r- p-a-c-, c-h-h -------------------- chaar, paanch, chhah
sedam, osam, devet सा-,--ठ, -ौ स--- आ-- न- स-त- आ-, न- ----------- सात, आठ, नौ 0
s--t, --th, n-u s---- a---- n-- s-a-, a-t-, n-u --------------- saat, aath, nau
Brojim. म-- ग-नता /--ि--ी-हूँ म-- ग---- / ग---- ह-- म-ं ग-न-ा / ग-न-ी ह-ँ --------------------- मैं गिनता / गिनती हूँ 0
ma-n gi-at- / ginat-e ho-n m--- g----- / g------ h--- m-i- g-n-t- / g-n-t-e h-o- -------------------------- main ginata / ginatee hoon
Brojiš. तुम-गि--- /-ग--त--हो त-- ग---- / ग---- ह- त-म ग-न-े / ग-न-ी ह- -------------------- तुम गिनते / गिनती हो 0
t-m -in-te-- --nate- ho t-- g----- / g------ h- t-m g-n-t- / g-n-t-e h- ----------------------- tum ginate / ginatee ho
Broji. वह -िनता-है व- ग---- ह- व- ग-न-ा ह- ----------- वह गिनता है 0
v-h-gi-ata--ai v-- g----- h-- v-h g-n-t- h-i -------------- vah ginata hai
Jedan. Prvi. एक--पहला----हली-/-प--े ए-- प--- / प--- / प--- ए-. प-ल- / प-ल- / प-ल- ---------------------- एक. पहला / पहली / पहले 0
ek.--a---- /-pa----e----ahale e-- p----- / p------ / p----- e-. p-h-l- / p-h-l-e / p-h-l- ----------------------------- ek. pahala / pahalee / pahale
Dva. Drugi. दो. ---र- - --स-----दू-रे द-- द---- / द---- / द---- द-. द-स-ा / द-स-ी / द-स-े ------------------------- दो. दूसरा / दूसरी / दूसरे 0
d-.-d--sar- - ---s--e- - d-os--e d-- d------ / d------- / d------ d-. d-o-a-a / d-o-a-e- / d-o-a-e -------------------------------- do. doosara / doosaree / doosare
Tri. Treći. त--- ---रा ---ीसरी-/ त---े त--- त---- / त---- / त---- त-न- त-स-ा / त-स-ी / त-स-े -------------------------- तीन. तीसरा / तीसरी / तीसरे 0
t-e-. t-es--a---t-es--e--- t-e--re t---- t------ / t------- / t------ t-e-. t-e-a-a / t-e-a-e- / t-e-a-e ---------------------------------- teen. teesara / teesaree / teesare
Četiri. Četvrti. चा-. -ौ-ा ------ /--ौथे च--- च--- / च--- / च--- च-र- च-थ- / च-थ- / च-थ- ----------------------- चार. चौथा / चौथी / चौथे 0
chaa-. c-----a---c-au-he- - ----t-e c----- c------ / c------- / c------ c-a-r- c-a-t-a / c-a-t-e- / c-a-t-e ----------------------------------- chaar. chautha / chauthee / chauthe
Pet. Peti. प-ँच.-प--चव----पाँचवी / -ाँ--े प---- प----- / प----- / प----- प-ँ-. प-ँ-व- / प-ँ-व- / प-ँ-व- ------------------------------ पाँच. पाँचवा / पाँचवी / पाँचवे 0
p-anch- -aa--ha---- pa--cha--e-/-p-a--h--e p------ p-------- / p--------- / p-------- p-a-c-. p-a-c-a-a / p-a-c-a-e- / p-a-c-a-e ------------------------------------------ paanch. paanchava / paanchavee / paanchave
Šest. Šesti. छ-- छठ--- -ठी-/-छ-े छ-- छ-- / छ-- / छ-- छ-. छ-ा / छ-ी / छ-े ------------------- छः. छठा / छठी / छठे 0
c-h-h.---ha--a / -h---h-- / ch-a-he c----- c------ / c------- / c------ c-h-h- c-h-t-a / c-h-t-e- / c-h-t-e ----------------------------------- chhah. chhatha / chhathee / chhathe
Sedam. Sedmi. स--. --तवा - सात---/ स---े स--- स---- / स---- / स---- स-त- स-त-ा / स-त-ी / स-त-े -------------------------- सात. सातवा / सातवी / सातवे 0
s-a-. saa--va - -aa--v-e /-s--tave s---- s------ / s------- / s------ s-a-. s-a-a-a / s-a-a-e- / s-a-a-e ---------------------------------- saat. saatava / saatavee / saatave
Osam. Osmi. आठ. ---ा-- आठ-- ----वे आ-- आ--- / आ--- / आ--- आ-. आ-व- / आ-व- / आ-व- ---------------------- आठ. आठवा / आठवी / आठवे 0
aat-- ---h-v- - aath-v-e - -ath-ve a---- a------ / a------- / a------ a-t-. a-t-a-a / a-t-a-e- / a-t-a-e ---------------------------------- aath. aathava / aathavee / aathave
Devet. Deveti. न-. नौ---/-नौव- - नौवे न-- न--- / न--- / न--- न-. न-व- / न-व- / न-व- ---------------------- नौ. नौवा / नौवी / नौवे 0
n--- nauv- - n--ve- ---a--e n--- n---- / n----- / n---- n-u- n-u-a / n-u-e- / n-u-e --------------------------- nau. nauva / nauvee / nauve

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...