Zbirka izraza

hr Brojati   »   bn সংখ্যা / নম্বর

7 [sedam]

Brojati

Brojati

৭ [সাত]

7 [sāta]

সংখ্যা / নম্বর

[saṅkhyā / nambara]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bengalski igra Više
Ja brojim: আমি ---া-করি আ-- গ--- ক-- আ-ি গ-ন- ক-ি ------------ আমি গণনা করি 0
ā-- ---a-ā-kari ā-- g----- k--- ā-i g-ṇ-n- k-r- --------------- āmi gaṇanā kari
jedan, dva, tri এক--দুই--তিন এ-- দ--- ত-- এ-, দ-ই- ত-ন ------------ এক, দুই, তিন 0
ēk-, -u'i,--ina ē--- d---- t--- ē-a- d-'-, t-n- --------------- ēka, du'i, tina
Brojim do tri. আ-ি--িন---্য-্ত--ণ-- -রি-৷ আ-- ত-- প------ গ--- ক-- ৷ আ-ি ত-ন প-্-ন-ত গ-ন- ক-ি ৷ -------------------------- আমি তিন পর্যন্ত গণনা করি ৷ 0
ām-----a ----a----g-ṇ-n--k--i ā-- t--- p------- g----- k--- ā-i t-n- p-r-a-t- g-ṇ-n- k-r- ----------------------------- āmi tina paryanta gaṇanā kari
Ja brojim dalje: আম----ন- ক--ে--া-ি-৷ আ-- গ--- ক--- থ--- ৷ আ-ি গ-ন- ক-ত- থ-ক- ৷ -------------------- আমি গণনা করতে থাকি ৷ 0
āmi-g--a-ā ka-atē ---ki ā-- g----- k----- t---- ā-i g-ṇ-n- k-r-t- t-ā-i ----------------------- āmi gaṇanā karatē thāki
četiri, pet, šest, চা-,-প--চ- -য় চ--- প---- ছ- চ-র- প-ঁ-, ছ- ------------- চার, পাঁচ, ছয় 0
cā--,-p-m-ca- c-aẏa c---- p------ c---- c-r-, p-m-c-, c-a-a ------------------- cāra, pām̐ca, chaẏa
sedam, osam, devet সা-, -ট, নয় স--- আ-- ন- স-ত- আ-, ন- ----------- সাত, আট, নয় 0
sā-a, ā-a,-n-ẏa s---- ā--- n--- s-t-, ā-a- n-ẏ- --------------- sāta, āṭa, naẏa
Brojim. আ------া--রি-৷ আ-- গ--- ক-- ৷ আ-ি গ-ন- ক-ি ৷ -------------- আমি গণনা করি ৷ 0
ā-i--a---ā----i ā-- g----- k--- ā-i g-ṇ-n- k-r- --------------- āmi gaṇanā kari
Brojiš. তুমি গ-ন- ক--৷ ত--- গ--- ক- ৷ ত-ম- গ-ন- ক- ৷ -------------- তুমি গণনা কর ৷ 0
tu---ga--n- ka-a t--- g----- k--- t-m- g-ṇ-n- k-r- ---------------- tumi gaṇanā kara
Broji. সে---না--রে-৷ স- গ--- ক-- ৷ স- গ-ন- ক-ে ৷ ------------- সে গণনা করে ৷ 0
sē--a--n- -arē s- g----- k--- s- g-ṇ-n- k-r- -------------- sē gaṇanā karē
Jedan. Prvi. এ-. --রথম এ-- প---- এ-. প-র-ম --------- এক. প্রথম 0
ēka. -ra---ma ē--- P------- ē-a- P-a-h-m- ------------- ēka. Prathama
Dva. Drugi. দুই- -্বিতীয় দ--- দ------ দ-ই- দ-ব-ত-য় ------------ দুই. দ্বিতীয় 0
du--. Db---ẏa d---- D------ d-'-. D-i-ī-a ------------- du'i. Dbitīẏa
Tri. Treći. তি-- তৃতীয় ত--- ত---- ত-ন- ত-ত-য় ---------- তিন. তৃতীয় 0
t-n---Tr̥-ī-a t---- T------ t-n-. T-̥-ī-a ------------- tina. Tr̥tīẏa
Četiri. Četvrti. চ-র. ----্থ চ--- চ----- চ-র- চ-ু-্- ----------- চার. চতুর্থ 0
cāra. Ca---t-a c---- C------- c-r-. C-t-r-h- -------------- cāra. Caturtha
Pet. Peti. পাঁ-- প-্চম প---- প---- প-ঁ-. প-্-ম ----------- পাঁচ. পঞ্চম 0
pā-̐-a.--añ---a p------ P------ p-m-c-. P-ñ-a-a --------------- pām̐ca. Pañcama
Šest. Šesti. ছয়. ষ--ঠ ছ-- ষ--- ছ-. ষ-্- -------- ছয়. ষষ্ঠ 0
c-a--. -aṣ--a c----- Ṣ----- c-a-a- Ṣ-ṣ-h- ------------- chaẏa. Ṣaṣṭha
Sedam. Sedmi. সাত. স--তম স--- স---- স-ত- স-্-ম ---------- সাত. সপ্তম 0
sā-a- Sap-a-a s---- S------ s-t-. S-p-a-a ------------- sāta. Saptama
Osam. Osmi. আট------ম আ-- অ---- আ-. অ-্-ম --------- আট. অষ্টম 0
ā-a.-A-ṭ--a ā--- A----- ā-a- A-ṭ-m- ----------- āṭa. Aṣṭama
Devet. Deveti. নয়- নবম ন-- ন-- ন-. ন-ম ------- নয়. নবম 0
naẏ----a--ma n---- N----- n-ẏ-. N-b-m- ------------ naẏa. Nabama

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...