Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   fa ‫حمل و نقل عمومی‌‫/ عبور و مرور درون شهری‬

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

‫36 [سی و شش]‬

36 [see-o-shesh]

‫حمل و نقل عمومی‌‫/ عبور و مرور درون شهری‬

[haml va naghle omomi /bur-o morure darun shahri]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski perzijski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? ‫----گاه--ت-ب-س -جاس--‬ ‫ایستگاه اتوبوس کجاست؟‬ ‫-ی-ت-ا- ا-و-و- ک-ا-ت-‬ ----------------------- ‫ایستگاه اتوبوس کجاست؟‬ 0
ist--he o-ob-s ko--s-? istgâhe otobus kojâst? i-t-â-e o-o-u- k-j-s-? ---------------------- istgâhe otobus kojâst?
Koji autobus vozi u centar? ‫-د---اتوب-س--ه -رکز-شه- --‌-و-؟‬ ‫کدام اتوبوس به مرکز شهر می-رود؟‬ ‫-د-م ا-و-و- ب- م-ک- ش-ر م-‌-و-؟- --------------------------------- ‫کدام اتوبوس به مرکز شهر می‌رود؟‬ 0
kodâm-ot--u---e -a--az- s-ah- --r-v-d? kodâm otobus be markaze shahr miravad? k-d-m o-o-u- b- m-r-a-e s-a-r m-r-v-d- -------------------------------------- kodâm otobus be markaze shahr miravad?
Koju liniju moram uzeti? ‫--------(----ت--و----ب-ی---وار--و-؟‬ ‫کدام خط (چه اتوبوسی) باید سوار شوم؟‬ ‫-د-م خ- (-ه ا-و-و-ی- ب-ی- س-ا- ش-م-‬ ------------------------------------- ‫کدام خط (چه اتوبوسی) باید سوار شوم؟‬ 0
che -h-t--i-(-h--otobu-----â-a- --v-- -h-v--? che khat-ti (che otobusi) bâyad savâr shavam? c-e k-a---i (-h- o-o-u-i- b-y-d s-v-r s-a-a-? --------------------------------------------- che khat-ti (che otobusi) bâyad savâr shavam?
Moram li presjedati? ‫-ا---اتوبوس-ع-- --م-‬ ‫باید اتوبوس عوض کنم؟‬ ‫-ا-د ا-و-و- ع-ض ک-م-‬ ---------------------- ‫باید اتوبوس عوض کنم؟‬ 0
b-y---vasil---- na---i-ye -â-a--z -----? bâyad vasile-ye naghli-ye râ avaz konam? b-y-d v-s-l---e n-g-l---e r- a-a- k-n-m- ---------------------------------------- bâyad vasile-ye naghli-ye râ avaz konam?
Gdje moram presjesti? ‫کجا باید -ت--و- را-عوض-کن-؟‬ ‫کجا باید اتوبوس را عوض کنم؟‬ ‫-ج- ب-ی- ا-و-و- ر- ع-ض ک-م-‬ ----------------------------- ‫کجا باید اتوبوس را عوض کنم؟‬ 0
k--â----a- v----e-ye-nagh-i--- ---avaz-k----? kojâ bâyad vasile-ye naghli-ye râ avaz konam? k-j- b-y-d v-s-l---e n-g-l---e r- a-a- k-n-m- --------------------------------------------- kojâ bâyad vasile-ye naghli-ye râ avaz konam?
Koliko košta karta? ‫-یمت -- -ل-ط------ست-‬ ‫قیمت یک بلیط چند است؟‬ ‫-ی-ت ی- ب-ی- چ-د ا-ت-‬ ----------------------- ‫قیمت یک بلیط چند است؟‬ 0
gh-m-te-ye--b--i----a------? ghymate yek belit chand ast? g-y-a-e y-k b-l-t c-a-d a-t- ---------------------------- ghymate yek belit chand ast?
Koliko stanica ima do centra? ‫تا---ک---هر چند ---ت------ت؟‬ ‫تا مرکز شهر چند ایستگاه است؟‬ ‫-ا م-ک- ش-ر چ-د ا-س-گ-ه ا-ت-‬ ------------------------------ ‫تا مرکز شهر چند ایستگاه است؟‬ 0
tâ -ar---- shahr ----d-i-tg-- a-t? tâ markaze shahr chand istgâh ast? t- m-r-a-e s-a-r c-a-d i-t-â- a-t- ---------------------------------- tâ markaze shahr chand istgâh ast?
Morate ovdje izaći. ‫-ما---ی- این-- پی-----وی-.‬ ‫شما باید اینجا پیاده شوید.‬ ‫-م- ب-ی- ا-ن-ا پ-ا-ه ش-ی-.- ---------------------------- ‫شما باید اینجا پیاده شوید.‬ 0
sh--â -âyad i--â-p--d---h-v-d. shomâ bâyad injâ piâde shavid. s-o-â b-y-d i-j- p-â-e s-a-i-. ------------------------------ shomâ bâyad injâ piâde shavid.
Morate izaći nazad. ‫-م--باید ا--قس-ت--قب -ا----پ--د---و--.‬ ‫شما باید از قسمت عقب ماشین پیاده شوید.‬ ‫-م- ب-ی- ا- ق-م- ع-ب م-ش-ن پ-ا-ه ش-ی-.- ---------------------------------------- ‫شما باید از قسمت عقب ماشین پیاده شوید.‬ 0
s--m--b-y----z --esma---ag-a-- -âs--n-p-â---s---i-. shomâ bâyad az ghesmate aghabe mâshin piâde shavid. s-o-â b-y-d a- g-e-m-t- a-h-b- m-s-i- p-â-e s-a-i-. --------------------------------------------------- shomâ bâyad az ghesmate aghabe mâshin piâde shavid.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. ‫-ت-وی (-ی---ن-- ب-دی-5 د-یق- --گ---ی‌-ی-.‬ ‫متروی (زیرمینی) بعدی 5 دقیقه دیگر می-آید.‬ ‫-ت-و- (-ی-م-ن-) ب-د- 5 د-ی-ه د-گ- م-‌-ی-.- ------------------------------------------- ‫متروی (زیرمینی) بعدی 5 دقیقه دیگر می‌آید.‬ 0
m-tr---e -zir--ami-i--ba--di-pa-j dagh-gh---e --gar mi-----. metro-ye (zir zamini) ba-adi panj daghighe-ye digar mi-âyad. m-t-o-y- (-i- z-m-n-) b---d- p-n- d-g-i-h---e d-g-r m---y-d- ------------------------------------------------------------ metro-ye (zir zamini) ba-adi panj daghighe-ye digar mi-âyad.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. ‫---م--ی ب-دی-1----------گر------د-‬ ‫تراموای بعدی 10 دقیقه دیگر می-آید.‬ ‫-ر-م-ا- ب-د- 1- د-ی-ه د-گ- م-‌-ی-.- ------------------------------------ ‫تراموای بعدی 10 دقیقه دیگر می‌آید.‬ 0
m-tr--y- ---a-i-dah-d---ighe--- ---a- m--â-a-. metro-ye ba-adi dah daghighe-ye digar mi-âyad. m-t-o-y- b---d- d-h d-g-i-h---e d-g-r m---y-d- ---------------------------------------------- metro-ye ba-adi dah daghighe-ye digar mi-âyad.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. ‫----و--بعدی-15 د-ی---د--- -ی‌-ی-.‬ ‫اتوبوس بعدی 15 دقیقه دیگر می-آید.‬ ‫-ت-ب-س ب-د- 1- د-ی-ه د-گ- م-‌-ی-.- ----------------------------------- ‫اتوبوس بعدی 15 دقیقه دیگر می‌آید.‬ 0
o-o--se -a---- p--z----d---i------ -i----m--â-ad. otobuse ba-adi pânzdah daghighe-ye digar mi-âyad. o-o-u-e b---d- p-n-d-h d-g-i-h---e d-g-r m---y-d- ------------------------------------------------- otobuse ba-adi pânzdah daghighe-ye digar mi-âyad.
Kada vozi zadnji metro? ‫-خ-ین--ت-- -ز-ر-مین-)--ی--ر-ت----کن--‬ ‫آخرین مترو (زیرزمینی) کی حرکت می-کند؟‬ ‫-خ-ی- م-ر- (-ی-ز-ی-ی- ک- ح-ک- م-‌-ن-؟- --------------------------------------- ‫آخرین مترو (زیرزمینی) کی حرکت می‌کند؟‬ 0
âk-arin-m-tr- ---- --m-n-) ke-------at--i-----? âkharin metro (zir zamini) key harekat mikonad? â-h-r-n m-t-o (-i- z-m-n-) k-y h-r-k-t m-k-n-d- ----------------------------------------------- âkharin metro (zir zamini) key harekat mikonad?
Kada vozi zadnji tramvaj? ‫--رین-تر--و- ک- -رک- -------‬ ‫آخرین تراموا کی حرکت می-کند؟‬ ‫-خ-ی- ت-ا-و- ک- ح-ک- م-‌-ن-؟- ------------------------------ ‫آخرین تراموا کی حرکت می‌کند؟‬ 0
â-h---- me--- ----ha--kat mi-o--d? âkharin metro key harekat mikonad? â-h-r-n m-t-o k-y h-r-k-t m-k-n-d- ---------------------------------- âkharin metro key harekat mikonad?
Kada vozi zadnji autobus? ‫آخر-ن-ا-وب-س--- -رک- ----ن-؟‬ ‫آخرین اتوبوس کی حرکت می-کند؟‬ ‫-خ-ی- ا-و-و- ک- ح-ک- م-‌-ن-؟- ------------------------------ ‫آخرین اتوبوس کی حرکت می‌کند؟‬ 0
â-har-- o-o--- k---ha---at--ik-nad? âkharin otobus key harekat mikonad? â-h-r-n o-o-u- k-y h-r-k-t m-k-n-d- ----------------------------------- âkharin otobus key harekat mikonad?
Imate li voznu kartu? ‫-م- بل-----ری--‬ ‫شما بلیط دارید؟‬ ‫-م- ب-ی- د-ر-د-‬ ----------------- ‫شما بلیط دارید؟‬ 0
s-omâ -elit-d-ri-? shomâ belit dârid? s-o-â b-l-t d-r-d- ------------------ shomâ belit dârid?
Voznu kartu? – Ne, nemam. ‫بل--؟-ن---د--م.‬ ‫بلیط؟ نه ندارم.‬ ‫-ل-ط- ن- ن-ا-م-‬ ----------------- ‫بلیط؟ نه ندارم.‬ 0
be-it?-na-n-----m. belit? na nadâram. b-l-t- n- n-d-r-m- ------------------ belit? na nadâram.
Onda morate platiti kaznu. ‫پ- ------ریم- بپرد-زید.‬ ‫پس باید جریمه بپردازید.‬ ‫-س ب-ی- ج-ی-ه ب-ر-ا-ی-.- ------------------------- ‫پس باید جریمه بپردازید.‬ 0
pa--b-ya- j--------pardâ-id. pas bâyad jarime bepardâzid. p-s b-y-d j-r-m- b-p-r-â-i-. ---------------------------- pas bâyad jarime bepardâzid.

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!