Knjiga fraza

bs nešto željeti   »   fa ‫چیزی خواستن‬

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

‫70 [هفتاد]‬

70 [haftâd]

‫چیزی خواستن‬

[chizi khâstan]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski perzijski Igra Više
Želite li pušiti? ‫می-خو-هید-سی--- ب--ی--‬ ‫--------- س---- ب------ ‫-ی-خ-ا-ی- س-گ-ر ب-ش-د-‬ ------------------------ ‫می‌خواهید سیگار بکشید؟‬ 0
m----hid--i--r ---e--i-? m------- s---- b-------- m-k-â-i- s-g-r b-k-s-i-? ------------------------ mikhâhid sigâr bekeshid?
Želite li plesati? ‫-ی‌----ید -رق-ید-‬ ‫--------- ب------- ‫-ی-خ-ا-ی- ب-ق-ی-؟- ------------------- ‫می‌خواهید برقصید؟‬ 0
mi---hi---er-ghs-d? m------- b--------- m-k-â-i- b-r-g-s-d- ------------------- mikhâhid beraghsid?
Želite li šetati? ‫--ی‌---ه-د--یا-ه--و--ک-ی-؟‬ ‫ م-------- پ---- ر-- ک----- ‫ م-‌-و-ه-د پ-ا-ه ر-ی ک-ی-؟- ---------------------------- ‫ می‌خواهید پیاده روی کنید؟‬ 0
m--hâhi--piâde-r-vi -on-d? m------- p---- r--- k----- m-k-â-i- p-â-e r-v- k-n-d- -------------------------- mikhâhid piâde ravi konid?
Ja želim pušiti. ‫من-م--خ-ا-م --گا--ب---.‬ ‫-- م------- س---- ب----- ‫-ن م-‌-و-ه- س-گ-ر ب-ش-.- ------------------------- ‫من می‌خواهم سیگار بکشم.‬ 0
m-n--i-hâ-a- si--r--e-e-ham. m-- m------- s---- b-------- m-n m-k-â-a- s-g-r b-k-s-a-. ---------------------------- man mikhâham sigâr bekesham.
Želiš li cigaretu? ‫-ک ن- س-گ---می--و-ه--‬ ‫-- ن- س---- م--------- ‫-ک ن- س-گ-ر م-‌-و-ه-؟- ----------------------- ‫یک نخ سیگار می‌خواهی؟‬ 0
yek na-h---g-- -----h-? y-- n--- s---- m------- y-k n-k- s-g-r m-k-â-i- ----------------------- yek nakh sigâr mikhâhi?
On želi vatru. ‫ا----- (-ند-) -ی--وا-د-‬ ‫-- آ-- (----- م--------- ‫-و آ-ش (-ن-ک- م-‌-و-ه-.- ------------------------- ‫او آتش (فندک) می‌خواهد.‬ 0
o--âtas--(--n-----mi--âh-d. o- â---- (------- m-------- o- â-a-h (-a-d-k- m-k-â-a-. --------------------------- oo âtash (fandak) mikhâhad.
Ja želim nešto piti. ‫من--ی-خوا-م-چ--ی-بن--م.‬ ‫-- م------- چ--- ب------ ‫-ن م-‌-و-ه- چ-ز- ب-و-م-‬ ------------------------- ‫من می‌خواهم چیزی بنوشم.‬ 0
m-n-m--hâh-m----z- ---u----m. m-- m------- c---- b--------- m-n m-k-â-a- c-i-i b-n-s-h-m- ----------------------------- man mikhâham chizi benuscham.
Ja želim nešto jesti. ‫-- -ی‌خو-هم--یزی-بخ----‬ ‫-- م------- چ--- ب------ ‫-ن م-‌-و-ه- چ-ز- ب-و-م-‬ ------------------------- ‫من می‌خواهم چیزی بخورم.‬ 0
m-n--i-hâh-m ---zi -okh-ra-. m-- m------- c---- b-------- m-n m-k-â-a- c-i-i b-k-o-a-. ---------------------------- man mikhâham chizi bokhoram.
Ja se želim malo odmoriti. ‫-- -----ا-- ک---ا---اح--کن--‬ ‫-- م------- ک---------- ک---- ‫-ن م-‌-و-ه- ک-ی-ا-ت-ا-ت ک-م-‬ ------------------------------ ‫من می‌خواهم کمی‌استراحت کنم.‬ 0
m-n--ik-âh-m-k-m- es----ha- -onam. m-- m------- k--- e-------- k----- m-n m-k-â-a- k-m- e-t-r-h-t k-n-m- ---------------------------------- man mikhâham kami esterâhat konam.
Ja Vas želim nešto pitati. ‫-ن--ی-خ--هم ا--ش-ا ---ی -پ-سم-‬ ‫-- م------- ا- ش-- چ--- ب------ ‫-ن م-‌-و-ه- ا- ش-ا چ-ز- ب-ر-م-‬ -------------------------------- ‫من می‌خواهم از شما چیزی بپرسم.‬ 0
m---m-k-â--m-a--shom---oâ--k--am. m-- m------- a- s---- s--- k----- m-n m-k-â-a- a- s-o-â s-â- k-n-m- --------------------------------- man mikhâham az shomâ soâl konam.
Ja Vas želim za nešto zamoliti. ‫م- می‌---هم ا---م-----ض----یز--کن--‬ ‫-- م------- ا- ش-- ت----- چ--- ک---- ‫-ن م-‌-و-ه- ا- ش-ا ت-ا-ا- چ-ز- ک-م-‬ ------------------------------------- ‫من می‌خواهم از شما تقاضای چیزی کنم.‬ 0
man mi----a--az-shom--t-gh-zâ-- -hizi-kon--. m-- m------- a- s---- t-------- c---- k----- m-n m-k-â-a- a- s-o-â t-g-â-â-e c-i-i k-n-m- -------------------------------------------- man mikhâham az shomâ taghâzâye chizi konam.
Ja Vas želim na nešto pozvati. ‫-ن-م--خوا-- -ما-را به---زی---و--ک-م-‬ ‫-- م------- ش-- ر- ب- چ--- د--- ک---- ‫-ن م-‌-و-ه- ش-ا ر- ب- چ-ز- د-و- ک-م-‬ -------------------------------------- ‫من می‌خواهم شما را به چیزی دعوت کنم.‬ 0
m-- m--hâha- sh--â--â be ---z- -a-av-t---nam. m-- m------- s---- r- b- c---- d------ k----- m-n m-k-â-a- s-o-â r- b- c-i-i d---v-t k-n-m- --------------------------------------------- man mikhâham shomâ râ be chizi da-avat konam.
Šta želite, molim? ‫-ما-چ- می-خ--هی- -چی-م---د-ری--؟‬ ‫--- چ- م-------- (-- م-- د------- ‫-م- چ- م-‌-و-ه-د (-ی م-ل د-ر-د-؟- ---------------------------------- ‫شما چی می‌خواهید (چی میل دارید)؟‬ 0
s-omâ c-e-m--h-h----c-e --il--âr---? s---- c-- m------- (--- m--- d------ s-o-â c-e m-k-â-i- (-h- m-i- d-r-d-? ------------------------------------ shomâ che mikhâhid (che mail dârid)?
Želite li kafu? ‫-ک-قه---می‌--اهی-؟‬ ‫-- ق--- م---------- ‫-ک ق-و- م-‌-و-ه-د-‬ -------------------- ‫یک قهوه می‌خواهید؟‬ 0
yek ghahv- m-k-â-i-? y-- g----- m-------- y-k g-a-v- m-k-â-i-? -------------------- yek ghahve mikhâhid?
Ili radije želite čaj? ‫-- ای-ک---رجی--ً -- -ا- --‌-وا-ی--‬ ‫-- ا---- ت------ ی- چ-- م---------- ‫-ا ا-ن-ه ت-ج-ح-ً ی- چ-ی م-‌-و-ه-د-‬ ------------------------------------ ‫یا اینکه ترجیحاً یک چای می‌خواهید؟‬ 0
yâ-in-ke---r----n-y-- -h-y--m-------? y- i- k- t------- y-- c---- m-------- y- i- k- t-r-i-a- y-k c-â-e m-k-â-i-? ------------------------------------- yâ in ke tarjihan yek châye mikhâhid?
Mi se želimo voziti kući. ‫ما ----و--ی--ب------- به خان- ---ی-.‬ ‫-- م-------- ب- م---- ب- خ--- ب------ ‫-ا م-‌-و-ه-م ب- م-ش-ن ب- خ-ن- ب-و-م-‬ -------------------------------------- ‫ما می‌خواهیم با ماشین به خانه برویم.‬ 0
m- --kh-him-bâ mâs--- b---hân---------. m- m------- b- m----- b- k---- b------- m- m-k-â-i- b- m-s-i- b- k-â-e b-r-v-m- --------------------------------------- mâ mikhâhim bâ mâshin be khâne beravim.
Želite li vi taksi? ‫ -م- --ک-ی---‌خواه--؟‬ ‫ ش-- ت---- م---------- ‫ ش-ا ت-ک-ی م-‌-و-ه-د-‬ ----------------------- ‫ شما تاکسی می‌خواهید؟‬ 0
s-omâ tâ-i --khâ---? s---- t--- m-------- s-o-â t-x- m-k-â-i-? -------------------- shomâ tâxi mikhâhid?
Oni žele telefonirati. ‫--ه---ی‌خوا--- تل-ن---ند.‬ ‫---- م-------- ت--- ک----- ‫-ن-ا م-‌-و-ه-د ت-ف- ک-ن-.- --------------------------- ‫آنها می‌خواهند تلفن کنند.‬ 0
ân-â m--hâh-----el-fo--ko----. â--- m-------- t------ k------ â-h- m-k-â-a-d t-l-f-n k-n-n-. ------------------------------ ânhâ mikhâhand telefon konand.

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja. Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.