م--نم--انم آی--او (-ر-) ب--م--تلفن-----ند.
من نمی-دانم آیا او (مرد) به من تلفن می-کند.
-ن ن-ی-د-ن- آ-ا ا- (-ر-) ب- م- ت-ف- م--ن-.-
---------------------------------------------
من نمیدانم آیا او (مرد) به من تلفن میکند. 0 m---n-mi-â------- -o--- ----telefo----k--ad.man nemidânam âyâ oo be man telefon mikonad.m-n n-m-d-n-m â-â o- b- m-n t-l-f-n m-k-n-d---------------------------------------------man nemidânam âyâ oo be man telefon mikonad.
ش--د ا--(-ر-- ب- م---نگ-ن-ن-؟
شاید او (مرد) به من زنگ نزند؟
-ا-د ا- (-ر-) ب- م- ز-گ ن-ن-؟-
-------------------------------
شاید او (مرد) به من زنگ نزند؟ 0 s-â-â---- -- m-n--a-- nak---ha- -ad?shâyâd oo be man zang nakhâ-had zad?s-â-â- o- b- m-n z-n- n-k-â-h-d z-d-------------------------------------shâyâd oo be man zang nakhâ-had zad?
ب---م-سو-ل -ست که آیا-او-----) به من-ف-ر می----.
برایم سوال است که آیا او (مرد) به من فکر می-کند.
-ر-ی- س-ا- ا-ت ک- آ-ا ا- (-ر-) ب- م- ف-ر م--ن-.-
--------------------------------------------------
برایم سوال است که آیا او (مرد) به من فکر میکند. 0 m---a- khod-m m--o-----ây- -o-be ma- ---r-m---nad.man az khodam miporsam âyâ oo be man fekr mikonad.m-n a- k-o-a- m-p-r-a- â-â o- b- m-n f-k- m-k-n-d---------------------------------------------------man az khodam miporsam âyâ oo be man fekr mikonad.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Pitam se da li on misli na mene.
برایم سوال است که آیا او (مرد) به من فکر میکند.
man az khodam miporsam âyâ oo be man fekr mikonad.
-ی--او -م--) به-من --- می--ند-
آیا او (مرد) به من فکر می-کند؟
-ی- ا- (-ر-) ب- م- ف-ر م--ن-؟-
--------------------------------
آیا او (مرد) به من فکر میکند؟ 0 â-- o--b--ma- fe------on-d.âyâ oo be man fekr mikonad.â-â o- b- m-n f-k- m-k-n-d----------------------------âyâ oo be man fekr mikonad.
آ------(م-د)-و---ا- -ز من-خوش---ی---؟
آیا او (مرد) واقعا- از من خوشش می-آید؟
-ی- ا- (-ر-) و-ق-ا- ا- م- خ-ش- م--ی-؟-
----------------------------------------
آیا او (مرد) واقعاً از من خوشش میآید؟ 0 â----o--âg----n-a--------o-ha-- ---â-ad?âyâ oo vâghe-an az man khoshash mi-âyad?â-â o- v-g-e-a- a- m-n k-o-h-s- m---y-d-----------------------------------------âyâ oo vâghe-an az man khoshash mi-âyad?
Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe.
To se dešava potpuno automatski.
Mi to ne primjećujemo.
Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi.
Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla.
Svaki dan čuje nove stvari.
Stalno dobija nova impulse.
Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno.
Mora se ponašati ekonomično.
Zato se orijentira na pravilnosti.
Mozak pamti ono što često čuje.
On registrira koliko često se neka stvar ponavlja.
Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo.
Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna.
Međutim, ne znaju zašto je to tako.
Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio.
Odrasli drugačije uče jezike.
Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika.
Ona je osnova za nova gramatička pravila.
Odraslima je za učenje potrebna nastava.
Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike.
To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima.
Oni se pohranjuju u različitа područja mozga.
Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga.
Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih.
Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa.
Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku.
No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...