Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   sr нешто желети

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [седамдесет]

70 [sedamdeset]

нешто желети

[nešto želeti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
Želite li pušiti? Же---- л- п-----? Желите ли пушити? 0
Ž----- l- p-----? Že---- l- p-----? Želite li pušiti? Ž-l-t- l- p-š-t-? ----------------?
Želite li plesati? Же---- л- и-----? Желите ли играти? 0
Ž----- l- i-----? Že---- l- i-----? Želite li igrati? Ž-l-t- l- i-r-t-? ----------------?
Želite li se šetati? Же---- л- ш-----? Желите ли шетати? 0
Ž----- l- š-----? Že---- l- š-----? Želite li šetati? Ž-l-t- l- š-t-t-? ----------------?
Želim pušiti. Ја ж---- п-----. Ја желим пушити. 0
J- ž---- p-----. Ja ž---- p-----. Ja želim pušiti. J- ž-l-m p-š-t-. ---------------.
Želiš li cigaretu? Же--- л- ц-------? Желиш ли цигарету? 0
Ž---- l- c-------? Že--- l- c-------? Želiš li cigaretu? Ž-l-š l- c-g-r-t-? -----------------?
On želi vatru. Он ж--- в----. Он жели ватру. 0
O- ž--- v----. On ž--- v----. On želi vatru. O- ž-l- v-t-u. -------------.
Želim nešto piti. Ја ж---- н---- п---. Ја желим нешто пити. 0
J- ž---- n---- p---. Ja ž---- n---- p---. Ja želim nešto piti. J- ž-l-m n-š-o p-t-. -------------------.
Želim nešto jesti. Ја ж---- н---- ј----. Ја желим нешто јести. 0
J- ž---- n---- j----. Ja ž---- n---- j----. Ja želim nešto jesti. J- ž-l-m n-š-o j-s-i. --------------------.
Želim se malo odmoriti. Ја с- ж---- м--- о-------. Ја се желим мало одморити. 0
J- s- ž---- m--- o-------. Ja s- ž---- m--- o-------. Ja se želim malo odmoriti. J- s- ž-l-m m-l- o-m-r-t-. -------------------------.
Želim Vas nešto pitati. Ја В-- ж---- н---- п-----. Ја Вас желим нешто питати. 0
J- V-- ž---- n---- p-----. Ja V-- ž---- n---- p-----. Ja Vas želim nešto pitati. J- V-s ž-l-m n-š-o p-t-t-. -------------------------.
Želim Vas nešto zamoliti. Ја В-- ж---- з- н---- з-------. Ја Вас желим за нешто замолити. 0
J- V-- ž---- z- n---- z-------. Ja V-- ž---- z- n---- z-------. Ja Vas želim za nešto zamoliti. J- V-s ž-l-m z- n-š-o z-m-l-t-. ------------------------------.
Želim Vas na nešto pozvati. Ја В-- ж---- н- н---- п------. Ја Вас желим на нешто позвати. 0
J- V-- ž---- n- n---- p------. Ja V-- ž---- n- n---- p------. Ja Vas želim na nešto pozvati. J- V-s ž-l-m n- n-š-o p-z-a-i. -----------------------------.
Šta želite, molim? Шт- ж------ м----? Шта желите, молим? 0
Š-- ž-----, m----? Št- ž------ m----? Šta želite, molim? Š-a ž-l-t-, m-l-m? ----------,------?
Želite li kavu? Же---- л- к---? Желите ли кафу? 0
Ž----- l- k---? Že---- l- k---? Želite li kafu? Ž-l-t- l- k-f-? --------------?
Ili želite radije čaj? Ил- р----- ж----- ч--? Или радије желите чај? 0
I-- r----- ž----- č--? Il- r----- ž----- č--? Ili radije želite čaj? I-i r-d-j- ž-l-t- č-j? ---------------------?
Želimo se voziti kući. Ми с- ж----- в----- к---. Ми се желимо возити кући. 0
M- s- ž----- v----- k--́i. Mi s- ž----- v----- k----. Mi se želimo voziti kući. M- s- ž-l-m- v-z-t- k-ći. -----------------------́-.
Želite li taksi? Же---- л- в- т----? Желите ли ви такси? 0
Ž----- l- v- t----? Že---- l- v- t----? Želite li vi taksi? Ž-l-t- l- v- t-k-i? ------------------?
Oni žele telefonirati. Он- ж--- т-----------. Они желе телефонирати. 0
O-- ž--- t-----------. On- ž--- t-----------. Oni žele telefonirati. O-i ž-l- t-l-f-n-r-t-. ---------------------.

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.