Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   be нечага хацець

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [семдзесят]

70 [semdzesyat]

нечага хацець

[nechaga khatsets’]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Želite li pušiti? Хо---- к-----? Хочаце курыць? 0
K-------- k-----’? Kh------- k------? Khochatse kuryts’? K-o-h-t-e k-r-t-’? ----------------’?
Želite li plesati? Хо---- п----------? Хочаце патанцаваць? 0
K-------- p-----------’? Kh------- p------------? Khochatse patantsavats’? K-o-h-t-e p-t-n-s-v-t-’? ----------------------’?
Želite li se šetati? Хо---- п---------? Хочаце прагуляцца? 0
K-------- p------------? Kh------- p------------? Khochatse pragulyatstsa? K-o-h-t-e p-a-u-y-t-t-a? -----------------------?
Želim pušiti. Я х--- к-----. Я хачу курыць. 0
Y- k----- k-----’. Ya k----- k------. Ya khachu kuryts’. Y- k-a-h- k-r-t-’. ----------------’.
Želiš li cigaretu? Хо--- ц-------? Хочаш цыгарэту? 0
K------- t--------? Kh------ t--------? Khochash tsygaretu? K-o-h-s- t-y-a-e-u? ------------------?
On želi vatru. Ён х--- п--------. Ён хоча прыкурыць. 0
E- k----- p--------’. En k----- p---------. En khocha prykuryts’. E- k-o-h- p-y-u-y-s’. -------------------’.
Želim nešto piti. Я х---- б- / х----- б- ч----------- п-----. Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь папіць. 0
Y- k------ b- / k------- b- c-----n-----’ p-----’. Ya k------ b- / k------- b- c------------ p------. Ya khatseu by / khatsela by chago-nebudz’ papіts’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- c-a-o-n-b-d-’ p-p-t-’. --------------/-------------------------’-------’.
Želim nešto jesti. Я х---- б- / х----- б- ч----------- п-----. Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь паесці. 0
Y- k------ b- / k------- b- c-----n-----’ p------. Ya k------ b- / k------- b- c------------ p------. Ya khatseu by / khatsela by chago-nebudz’ paestsі. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- c-a-o-n-b-d-’ p-e-t-і. --------------/-------------------------’--------.
Želim se malo odmoriti. Я х---- б- / х----- б- т---- а-------. Я хацеў бы / хацела бы трохі адпачыць. 0
Y- k------ b- / k------- b- t----- a--------’. Ya k------ b- / k------- b- t----- a---------. Ya khatseu by / khatsela by trokhі adpachyts’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- t-o-h- a-p-c-y-s’. --------------/-----------------------------’.
Želim Vas nešto pitati. Я х---- б- / х----- б- н---- ў В-- с------. Я хацеў бы / хацела бы нешта ў Вас спытаць. 0
Y- k------ b- / k------- b- n----- u V-- s------’. Ya k------ b- / k------- b- n----- u V-- s-------. Ya khatseu by / khatsela by neshta u Vas spytats’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- n-s-t- u V-s s-y-a-s’. --------------/---------------------------------’.
Želim Vas nešto zamoliti. Я х---- б- / х----- б- В-- а- ч------ п--------. Я хацеў бы / хацела бы Вас аб чымсьці папрасіць. 0
Y- k------ b- / k------- b- V-- a- c----’t-- p--------’. Ya k------ b- / k------- b- V-- a- c-------- p---------. Ya khatseu by / khatsela by Vas ab chyms’tsі paprasіts’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- V-s a- c-y-s’t-і p-p-a-і-s’. --------------/-------------------------’-------------’.
Želim Vas na nešto pozvati. Я х---- б- / х----- б- В-- н- ш------ з--------. Я хацеў бы / хацела бы Вас на штосьці запрасіць. 0
Y- k------ b- / k------- b- V-- n- s----’t-- z--------’. Ya k------ b- / k------- b- V-- n- s-------- z---------. Ya khatseu by / khatsela by Vas na shtos’tsі zaprasіts’. Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- V-s n- s-t-s’t-і z-p-a-і-s’. --------------/-------------------------’-------------’.
Šta želite, molim? Шт- В- ж------? Што Вы жадаеце? 0
S--- V- z--------? Sh-- V- z--------? Shto Vy zhadaetse? S-t- V- z-a-a-t-e? -----------------?
Želite li kavu? Жа----- к---? Жадаеце кавы? 0
Z-------- k---? Zh------- k---? Zhadaetse kavy? Z-a-a-t-e k-v-? --------------?
Ili želite radije čaj? Аб- В-- л---- г------? Або Вам лепей гарбаты? 0
A-- V-- l---- g------? Ab- V-- l---- g------? Abo Vam lepey garbaty? A-o V-m l-p-y g-r-a-y? ---------------------?
Želimo se voziti kući. Мы х---- е---- д-----. Мы хочам ехаць дадому. 0
M- k------ y------’ d-----. My k------ y------- d-----. My khocham yekhats’ dadomu. M- k-o-h-m y-k-a-s’ d-d-m-. ------------------’-------.
Želite li taksi? Ва- п-------- т----? Вам патрэбнае таксі? 0
V-- p-------- t----? Va- p-------- t----? Vam patrebnae taksі? V-m p-t-e-n-e t-k-і? -------------------?
Oni žele telefonirati. Ян- х----- п-------------. Яны хочуць патэлефанаваць. 0
Y--- k-------’ p-------------’. Ya-- k-------- p--------------. Yany khochuts’ patelefanavats’. Y-n- k-o-h-t-’ p-t-l-f-n-v-t-’. -------------’---------------’.

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.