Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   ka სურვილი

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [სამოცდაათი]

70 [samotsdaati]

სურვილი

[survili]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Želite li pušiti? მ-წ--ა გნ--ა--? მ_____ გ_______ მ-წ-ვ- გ-ე-ა-თ- --------------- მოწევა გნებავთ? 0
m-ts'e-a---eb---? m_______ g_______ m-t-'-v- g-e-a-t- ----------------- mots'eva gnebavt?
Želite li plesati? ცე--ა-გ---ა--? ც____ გ_______ ც-კ-ა გ-ე-ა-თ- -------------- ცეკვა გნებავთ? 0
t-e-'v- gne-av-? t______ g_______ t-e-'-a g-e-a-t- ---------------- tsek'va gnebavt?
Želite li se šetati? გ-ს-ირ--ბ----ე--ვთ? გ_________ გ_______ გ-ს-ი-ნ-ბ- გ-ე-ა-თ- ------------------- გასეირნება გნებავთ? 0
g-s--rne------b---? g_________ g_______ g-s-i-n-b- g-e-a-t- ------------------- gaseirneba gnebavt?
Želim pušiti. მოწ-ვა------. მ_____ მ_____ მ-წ-ვ- მ-ნ-ა- ------------- მოწევა მინდა. 0
m-t----a--i---. m_______ m_____ m-t-'-v- m-n-a- --------------- mots'eva minda.
Želiš li cigaretu? გ-ნ-ა---გ-რეტი? გ____ ს________ გ-ნ-ა ს-გ-რ-ტ-? --------------- გინდა სიგარეტი? 0
g-nda-s-ga-e-'i? g____ s_________ g-n-a s-g-r-t-i- ---------------- ginda sigaret'i?
On želi vatru. მა--ცეც--ი---დ-. მ__ ც_____ უ____ მ-ს ც-ც-ლ- უ-დ-. ---------------- მას ცეცხლი უნდა. 0
m-s ts-ts---i unda. m__ t________ u____ m-s t-e-s-h-i u-d-. ------------------- mas tsetskhli unda.
Želim nešto piti. რ--ის-დ--ე-- -ინდ-. რ____ დ_____ მ_____ რ-მ-ს დ-ლ-ვ- მ-ნ-ა- ------------------- რამის დალევა მინდა. 0
ra--s--ale---m-n-a. r____ d_____ m_____ r-m-s d-l-v- m-n-a- ------------------- ramis daleva minda.
Želim nešto jesti. რა-ის---მ- მ-ნდ-. რ____ ჭ___ მ_____ რ-მ-ს ჭ-მ- მ-ნ-ა- ----------------- რამის ჭამა მინდა. 0
ra--s -h'--- --nda. r____ c_____ m_____ r-m-s c-'-m- m-n-a- ------------------- ramis ch'ama minda.
Želim se malo odmoriti. მინ----ო-------ს-ე-ო. მ____ ც___ დ_________ მ-ნ-ა ც-ტ- დ-ვ-ს-ე-ო- --------------------- მინდა ცოტა დავისვენო. 0
minda -s-t'- d-v-sve--. m____ t_____ d_________ m-n-a t-o-'- d-v-s-e-o- ----------------------- minda tsot'a davisveno.
Želim Vas nešto pitati. რა------ნ---გკით-ოთ. რ____ მ____ გ_______ რ-ღ-ც მ-ნ-ა გ-ი-ხ-თ- -------------------- რაღაც მინდა გკითხოთ. 0
raghats-min-a--------ot. r______ m____ g_________ r-g-a-s m-n-a g-'-t-h-t- ------------------------ raghats minda gk'itkhot.
Želim Vas nešto zamoliti. რაღა- მი-დ--გ-ხო-ოთ. რ____ მ____ გ_______ რ-ღ-ც მ-ნ-ა გ-ხ-ვ-თ- -------------------- რაღაც მინდა გთხოვოთ. 0
ra--at--mi-d- --k-o--t. r______ m____ g________ r-g-a-s m-n-a g-k-o-o-. ----------------------- raghats minda gtkhovot.
Želim Vas na nešto pozvati. რამეზ--მინდ---აგპა-იჟოთ. რ_____ მ____ დ__________ რ-მ-ზ- მ-ნ-ა დ-გ-ა-ი-ო-. ------------------------ რამეზე მინდა დაგპატიჟოთ. 0
r---ze m-nd--d--p--t'i--ot. r_____ m____ d_____________ r-m-z- m-n-a d-g-'-t-i-h-t- --------------------------- rameze minda dagp'at'izhot.
Šta želite, molim? რ---ნ--ავ-? რ_ გ_______ რ- გ-ე-ა-თ- ----------- რა გნებავთ? 0
ra-g-eb---? r_ g_______ r- g-e-a-t- ----------- ra gnebavt?
Želite li kavu? გნე--ვთ ერ-- -იქ- ყ---? გ______ ე___ ჭ___ ყ____ გ-ე-ა-თ ე-თ- ჭ-ქ- ყ-ვ-? ----------------------- გნებავთ ერთი ჭიქა ყავა? 0
gne--vt-e-t- --'-----ava? g______ e___ c_____ q____ g-e-a-t e-t- c-'-k- q-v-? ------------------------- gnebavt erti ch'ika qava?
Ili želite radije čaj? თუ ე-----იქ---ა- -ი-ჩ---ი--? თ_ ე___ ჭ___ ჩ__ გ__________ თ- ე-თ- ჭ-ქ- ჩ-ი გ-რ-ე-ნ-ა-? ---------------------------- თუ ერთი ჭიქა ჩაი გირჩევნიათ? 0
tu er-i -h-----chai--i--h------? t_ e___ c_____ c___ g___________ t- e-t- c-'-k- c-a- g-r-h-v-i-t- -------------------------------- tu erti ch'ika chai girchevniat?
Želimo se voziti kući. ჩვენ--ახ-შ--წა--ლა -ვინდა. ჩ___ ს_____ წ_____ გ______ ჩ-ე- ს-ხ-შ- წ-ს-ლ- გ-ი-დ-. -------------------------- ჩვენ სახლში წასვლა გვინდა. 0
c-v-n s---l-h--t--a-v-a--vi-da. c____ s_______ t_______ g______ c-v-n s-k-l-h- t-'-s-l- g-i-d-. ------------------------------- chven sakhlshi ts'asvla gvinda.
Želite li taksi? ტა--- გ-ე-ავთ? ტ____ გ_______ ტ-ქ-ი გ-ე-ა-თ- -------------- ტაქსი გნებავთ? 0
t'-ksi --e--v-? t_____ g_______ t-a-s- g-e-a-t- --------------- t'aksi gnebavt?
Oni žele telefonirati. თ-ვენ დ-რ--ვ- ---ბ-ვთ. თ____ დ______ გ_______ თ-ვ-ნ დ-რ-კ-ა გ-ე-ა-თ- ---------------------- თქვენ დარეკვა გნებავთ. 0
tk---------'v--gn--a-t. t____ d_______ g_______ t-v-n d-r-k-v- g-e-a-t- ----------------------- tkven darek'va gnebavt.

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.