Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   fa ‫چیزی خواستن‬

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

‫70 [هفتاد]‬

70 [haftâd]

‫چیزی خواستن‬

[chizi khâstan]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski perzijski igra Više
Želite li pušiti? ‫می-خ--ه-د--یگار -ک----‬ ‫--------- س---- ب------ ‫-ی-خ-ا-ی- س-گ-ر ب-ش-د-‬ ------------------------ ‫می‌خواهید سیگار بکشید؟‬ 0
mikh---- ----r b-k-shid? m------- s---- b-------- m-k-â-i- s-g-r b-k-s-i-? ------------------------ mikhâhid sigâr bekeshid?
Želite li plesati? ‫م-‌خواه-د----صید؟‬ ‫--------- ب------- ‫-ی-خ-ا-ی- ب-ق-ی-؟- ------------------- ‫می‌خواهید برقصید؟‬ 0
mi-h-hid -e-a----d? m------- b--------- m-k-â-i- b-r-g-s-d- ------------------- mikhâhid beraghsid?
Želite li se šetati? ‫-م-‌خوا-ید پی-د- -وی کنی-؟‬ ‫ م-------- پ---- ر-- ک----- ‫ م-‌-و-ه-د پ-ا-ه ر-ی ک-ی-؟- ---------------------------- ‫ می‌خواهید پیاده روی کنید؟‬ 0
m-khâ-id--iâ---ravi -on--? m------- p---- r--- k----- m-k-â-i- p-â-e r-v- k-n-d- -------------------------- mikhâhid piâde ravi konid?
Želim pušiti. ‫-- ---خو-هم-سی--ر -کشم-‬ ‫-- م------- س---- ب----- ‫-ن م-‌-و-ه- س-گ-ر ب-ش-.- ------------------------- ‫من می‌خواهم سیگار بکشم.‬ 0
man-mi---h-m--i--- b---sha-. m-- m------- s---- b-------- m-n m-k-â-a- s-g-r b-k-s-a-. ---------------------------- man mikhâham sigâr bekesham.
Želiš li cigaretu? ‫یک----سیگ-ر ---خو-هی-‬ ‫-- ن- س---- م--------- ‫-ک ن- س-گ-ر م-‌-و-ه-؟- ----------------------- ‫یک نخ سیگار می‌خواهی؟‬ 0
y-k--akh s--âr-m-k-â-i? y-- n--- s---- m------- y-k n-k- s-g-r m-k-â-i- ----------------------- yek nakh sigâr mikhâhi?
On želi vatru. ‫ا- آت---فن-ک)-م---وا--.‬ ‫-- آ-- (----- م--------- ‫-و آ-ش (-ن-ک- م-‌-و-ه-.- ------------------------- ‫او آتش (فندک) می‌خواهد.‬ 0
oo--t-sh-(fan-ak)-----â-a-. o- â---- (------- m-------- o- â-a-h (-a-d-k- m-k-â-a-. --------------------------- oo âtash (fandak) mikhâhad.
Želim nešto piti. ‫-- --‌-و-ه----ز- بن-شم.‬ ‫-- م------- چ--- ب------ ‫-ن م-‌-و-ه- چ-ز- ب-و-م-‬ ------------------------- ‫من می‌خواهم چیزی بنوشم.‬ 0
ma- -i-h--am-c---- b------am. m-- m------- c---- b--------- m-n m-k-â-a- c-i-i b-n-s-h-m- ----------------------------- man mikhâham chizi benuscham.
Želim nešto jesti. ‫م- م-‌خو-هم-چ--ی ب-ورم.‬ ‫-- م------- چ--- ب------ ‫-ن م-‌-و-ه- چ-ز- ب-و-م-‬ ------------------------- ‫من می‌خواهم چیزی بخورم.‬ 0
ma- mi---h-- chi---b----r-m. m-- m------- c---- b-------- m-n m-k-â-a- c-i-i b-k-o-a-. ---------------------------- man mikhâham chizi bokhoram.
Želim se malo odmoriti. ‫م- -ی-------ک--‌-ست--حت-کنم.‬ ‫-- م------- ک---------- ک---- ‫-ن م-‌-و-ه- ک-ی-ا-ت-ا-ت ک-م-‬ ------------------------------ ‫من می‌خواهم کمی‌استراحت کنم.‬ 0
m---mi-----m -ami --ter--a--k-na-. m-- m------- k--- e-------- k----- m-n m-k-â-a- k-m- e-t-r-h-t k-n-m- ---------------------------------- man mikhâham kami esterâhat konam.
Želim Vas nešto pitati. ‫----ی-خوا-- -ز-----چیزی -پرس-.‬ ‫-- م------- ا- ش-- چ--- ب------ ‫-ن م-‌-و-ه- ا- ش-ا چ-ز- ب-ر-م-‬ -------------------------------- ‫من می‌خواهم از شما چیزی بپرسم.‬ 0
m----i---h-- -z -h-mâ -o-l -on--. m-- m------- a- s---- s--- k----- m-n m-k-â-a- a- s-o-â s-â- k-n-m- --------------------------------- man mikhâham az shomâ soâl konam.
Želim Vas nešto zamoliti. ‫-ن-می-خ--ه-----شم- -ق-----چ-زی کنم-‬ ‫-- م------- ا- ش-- ت----- چ--- ک---- ‫-ن م-‌-و-ه- ا- ش-ا ت-ا-ا- چ-ز- ک-م-‬ ------------------------------------- ‫من می‌خواهم از شما تقاضای چیزی کنم.‬ 0
m-n-mi-hâha- a--sh-m- -aghâ--ye--h-zi--on-m. m-- m------- a- s---- t-------- c---- k----- m-n m-k-â-a- a- s-o-â t-g-â-â-e c-i-i k-n-m- -------------------------------------------- man mikhâham az shomâ taghâzâye chizi konam.
Želim Vas na nešto pozvati. ‫-- -ی‌خ--ه--ش-- -ا--ه چ--ی د-و- ----‬ ‫-- م------- ش-- ر- ب- چ--- د--- ک---- ‫-ن م-‌-و-ه- ش-ا ر- ب- چ-ز- د-و- ک-م-‬ -------------------------------------- ‫من می‌خواهم شما را به چیزی دعوت کنم.‬ 0
man-m--h-----s-o-â râ-b--ch-------av---kona-. m-- m------- s---- r- b- c---- d------ k----- m-n m-k-â-a- s-o-â r- b- c-i-i d---v-t k-n-m- --------------------------------------------- man mikhâham shomâ râ be chizi da-avat konam.
Šta želite, molim? ‫ش-ا----م-‌خو-ه-----ی -ی------د)؟‬ ‫--- چ- م-------- (-- م-- د------- ‫-م- چ- م-‌-و-ه-د (-ی م-ل د-ر-د-؟- ---------------------------------- ‫شما چی می‌خواهید (چی میل دارید)؟‬ 0
shom----e m-khâ-id (c-e -ail-d-ri-)? s---- c-- m------- (--- m--- d------ s-o-â c-e m-k-â-i- (-h- m-i- d-r-d-? ------------------------------------ shomâ che mikhâhid (che mail dârid)?
Želite li kavu? ‫-ک -هوه م-‌--ا-ی-؟‬ ‫-- ق--- م---------- ‫-ک ق-و- م-‌-و-ه-د-‬ -------------------- ‫یک قهوه می‌خواهید؟‬ 0
ye--gh--v- -ik-âh--? y-- g----- m-------- y-k g-a-v- m-k-â-i-? -------------------- yek ghahve mikhâhid?
Ili želite radije čaj? ‫ی- --نکه --ج-حا- یک --ی می-خ---ید؟‬ ‫-- ا---- ت------ ی- چ-- م---------- ‫-ا ا-ن-ه ت-ج-ح-ً ی- چ-ی م-‌-و-ه-د-‬ ------------------------------------ ‫یا اینکه ترجیحاً یک چای می‌خواهید؟‬ 0
y--in -- tarji--n -e----â---mi---hi-? y- i- k- t------- y-- c---- m-------- y- i- k- t-r-i-a- y-k c-â-e m-k-â-i-? ------------------------------------- yâ in ke tarjihan yek châye mikhâhid?
Želimo se voziti kući. ‫-- م-‌----یم -- م--ین به---ن- -ر----‬ ‫-- م-------- ب- م---- ب- خ--- ب------ ‫-ا م-‌-و-ه-م ب- م-ش-ن ب- خ-ن- ب-و-م-‬ -------------------------------------- ‫ما می‌خواهیم با ماشین به خانه برویم.‬ 0
m--m-khâ--m -â -â--i- be----ne-be--vi-. m- m------- b- m----- b- k---- b------- m- m-k-â-i- b- m-s-i- b- k-â-e b-r-v-m- --------------------------------------- mâ mikhâhim bâ mâshin be khâne beravim.
Želite li taksi? ‫--م---اکس---ی‌خوا----‬ ‫ ش-- ت---- م---------- ‫ ش-ا ت-ک-ی م-‌-و-ه-د-‬ ----------------------- ‫ شما تاکسی می‌خواهید؟‬ 0
s--m- -â-i ---h-h--? s---- t--- m-------- s-o-â t-x- m-k-â-i-? -------------------- shomâ tâxi mikhâhid?
Oni žele telefonirati. ‫آنه---ی----هن- ت--ن-ک--د.‬ ‫---- م-------- ت--- ک----- ‫-ن-ا م-‌-و-ه-د ت-ف- ک-ن-.- --------------------------- ‫آنها می‌خواهند تلفن کنند.‬ 0
ân-â--i---h--d--ele-o- --n--d. â--- m-------- t------ k------ â-h- m-k-â-a-d t-l-f-n k-n-n-. ------------------------------ ânhâ mikhâhand telefon konand.

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.